Družba ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’ je ustroj koji djeluje na temeljima hrvatskoga prijateljstva i bratstva, a glavni je cilj Družbe njegovanje hrvatske povjesnice i hrvatske kulturne baštine.
Družbu su 16. studenoga 1905. godine osnovali Emilije Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski I. i dr. Velimir Deželić st., Prazmaj Klokočki I., radi okupljanja svih hrvatskih ljudi pripravnih za djelovanje pod stijegom prijateljstva, bratstva i sloge u zajedništvu i jedinstvu hrvatskoga naroda.
Ime družbe i geslo
Osebujno ime odabrano je po uzoru na Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda, utemeljen 1408. u kojem su prvotno pretežno bili Hrvati. Znakom Družbe postao je zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom, a zaštitnik je sv. Juraj Mučenik. Družbino je starodrevno geslo Pro aris et focis, Deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom pomoći).
Aktivni rad na očuvanju baštine
Domoljubni rad Zmajevaca od 1905. do 1946., koji se odvijao i preko tzv. radnih ogranaka poput onoga u Dubrovniku (danas zmajskih stolova), stekao je mnogo zasluga u njegovanju hrvatske povijesne i kulturne baštine. Da bi za buduće naraštaje očuvali uspomenu na znamenite Hrvate, članovi su postavili brojne spomen-ploče i podigli mnoge spomenike. Također su u tom razdoblju razvili značajnu izdavačku djelatnost. Spasili su od rušenja Kamenita vrata u Zagrebu. Tamo su 1907. osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv i Gradski muzej. Od tada je u Kuli nad Kamenitim vratima sjedište Družbe.
Postignuća
U razdoblju od prvih četrdeset godina Zmajevci su očuvali posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novigradu i prenijeli ih u Zagrebačku prvostolnicu (1919.). Isto su učinili i s posmrtnim ostacima Eugena Kvaternika i njegovih sudrugova (1921.). Podigli su spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935.). Osnovali su Društvo za spasavanje (Hitnu pomoć) u Zagrebu (1909.). Uredili su grob Anti Starčeviću u Šestinama. Inicirali veliku nacionalnu proslavu 1000 obljetnice Hrvatskog kraljevstva (1925.). Podigli su veliki glagoljski natpis u zagrebačkoj katedrali (1944.). Družba je stekla stari grad Babonića, Frankopana i Zrinskih Ozalj (1928.) u kojem je uredila muzej i knjižnicu, te frankopanski kaštel Bakar (1935.).
Družba kao presedan
Družba je bila prva kulturna udruga u Hrvata koju su vlasti jugoslavenskoga komunističkoga režima zabranile i raspustile 4. ožujka 1946. godine. Njezina cjelokupna pokretna i nepokretna imovina je konfiscirana. Družba je ipak obnovljena u Zagrebu 23. lipnja 1990. godine. Tako je ovjekovječena kao prva od svih zabranjenih hrvatskih kulturnih udruga koja je započela svoje djelovanje u osvit stvaranja Republike Hrvatske.
Od početka djelovanja Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ imala je u svojim redovima velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnog života. Po ulasku, članovi dobivaju dodatak na ime i pravo nošenja grba od kojih su neki izloženi u Zavičajnom muzeju grada Ozlja. Tamo u sklopu stalnog postava svjedoče o desetljećima djelovanje te kulturne udruge.
