in

Dvorac Zajezda danas stoji opasan i zatvoren, a nekada je bio biser Hrvatskog zagorja

Share With Your Friends

Foto: Dvorac Zajezda/Ivana Horvatek,© Blaga&misterije

Podno obronka Ivančice, na osami u istoimenom mjestu, smješten je kasnobarokni dvorac Zajezda kojeg je u 18. stoljeću podigla obitelj Patačić nakon što je napustila Milengrad.

Foto: Dvorac Zajezda/Ivana Horvatek/© Blaga&misterije
Foto: Dvorac Zajezda/Ivana Horvatek/© Blaga&misterije

Dvorac je kroz godine bio u posjedu plemićkih obitelji Patačića, Kanotayevih, Oršića i Halper- Sigetskih. Koristio ga je i Zavod za profesionalnu rehabilitaciju koji je do 1982. godine upotrebljavao prostorije dvorca za svoje učenice, a kasnije i dio gospodarskih zgrada kao praonicu. Dvorac je zapušten još nakon oštećenja u potresu 1984., a danas je potpuno napušten i vegetacija samo što ga nije progutala. Povijesne gospodarske zgrade, koje su činile gospodarsku zonu u sjevernom dijelu imanja, danas također nisu očuvane. Krovište je probijeno na više mjesta, a najkritičniji je dio nad centralnom dvoranom gdje se urušila cijela krovna kućica. Potres od 22. 3. 2020. izazvao je dodatna oštećenja u vidu svodnih i zidnih pukotina.

Foto: Dvorac Zajezda/Ivana Horvatek/© Blaga&misterije

Barok u Sjevernoj Hrvatskoj

U Hrvatskom zagorju velik je broj dvoraca, njih pedesetak, posebno iz razdoblja baroka. Oni su podsjetnici visoke razine kulturnog življenja i graditeljskog umijeća proteklih stoljeća.

Dvorac Zajezda: Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja. Zagreb: Školska knjiga, 1989

Zajezdu je gradio štajerski graditelj Johann Fuchs oko 1740. godine i arhitektonski je vrlo značajan jer predstavlja ranu pojavu otvorenog zrelo baroknog tipa u Sjevernoj Hrvatskoj. Tlocrt ovog jednokatnog dvorca odaje utjecaj austrijske arhitekture. U sklopu dvorca nalazi se i kapelica u koju je donesen oltar Sv. Pavla iz Crkve Sv. Marka u Zagrebu, no, uklonjen je pri restauraciji crkve nakon potresa 1880ih. Danas se taj oltar čuva u Povijesnom muzeju u Zagrebu.

Dvorac Zajezda, akvarel iz rukopisa “Status Familiae Patachich”

Pravog perivoja u Zajezdi nikada nije bilo. Prema katastarskoj karti iz 1861. pred južnim pročeljem dvorca bio je veliki ortogonalno koncipiran vrt (moguće cvjetnjak), a u južnom dijelu imanja bio je ribnjak okružen visokim stablima. Tijekom 20. stoljeća, sadnjom visokih stabala neposredno uokolo dvorca, formirane su manje parkovne površine koje su djelomice očuvane do danas. Očuvan je i ribnjak, odvojen cestom od imanja, okružen visokim raslinjem.

Foto: Dvorac Zajezda/Ivana Horvatek/© Blaga&misterije
Foto: Dvorac Zajezda/Ivana Horvatek/© Blaga&misterije

Zajezda je bio glavni dvorac obitelji Patačić, staroga hrvatskoga plemićkog roda koji se početkom 16. stoljeća doselio u Hrvatsko Zagorje iz Bosne. Najstariji poznati Patačić je Nikola koji se 1536. godine oženio Katarinom Herkffy i po njenom posjedu Milengrad ili Zajezda uzeo predikat „de Zajezda” koji su Patačići zadržali sve do svog nestanka. Stvarni vlasnici posjeda Zajezda Patačići su postali 1555. godine kraljevom darovnicom. Car Maksimilijan II obnovio je darovnicu 1562. godine, a Rudolf II potvrdio im je plemstvo 1608. godine.

Foto: Dvorac Zajezda/Ivana Horvatek/© Blaga&misterije

Vjerojatno najpoznatiji Patačić bio je Baltazar II (1663-1719), dugogodišnji kraljevski savjetnik u Dvorskoj kancelariji u Beču. Car Josip I postavio ga je 1707. godine za velikog župana virovitičke županije i darovao mu je imanja Vrbovec i Rakovec, koja su nekad posjedovali Zrinski, a ostala su vlasništvo obitelji Patačić do smrti njezina posljednjeg člana. Baltazar je dobio i titulu baruna 1707. godine. Osnovao je društvo vinskih doktora „Pinta”, graditelj je obiteljske kapele u samostanskoj crkvi u Remetincu i pisac ljetopisa od 1687. do 1690. g. koji su kasnije izdali Kukuljević i Laszowski.

U obitelji Patačić isticao se u drugoj polovici 18. stoljeća grof Adam (1717-1784), karlovački nadbiskup, veliko varaždinski biskup, hrvatski leksikograf, pjesnik i prijatelj glazbe. U Hrvatskoj je posjedovao imanja Kostel, Lović i Demerje. Adam Patačić je vodio poslanstvo carici Mariji Tereziji 1748. g. dok je kao izaslanik Hrvatskog sabora pred kraljicom 1751. odlučno zastupao prava kraljevine Hrvatske.

Foto: Dvorac Zajezda/Ivana Horvatek/© Blaga&misterije

Posljednji muški član obitelji Patačić bio je grof Bartol Patačić koji je umro 1817. godine. Potkraj života prodao je Zajezdu i još neka imanja s namjerom da od dijela novca osnuje zakladu za pomoć kmetovima u nevolji. Umro je u Martijancu, a zakopan je u župnoj crkvi u Remetincu kraj Novog Marofa, ispod Greben-grada.

Obitelj Patačić posjedovala je brojna dobra u Hrvatskoj i Štajerskoj poput dobra Beretinec, Maruševec, dio Marije Bistrice, dio Bisaga, Gorica, Orehovica, Kaštel, Marčinkovo, Grana…

Od Bartola Patačića, posljednjega muškog člana obitelji, dvorac Zajezdu je početkom 19. stoljeća kupila plemićka obitelj Kanotay. Udajom Katarine Kanotay, starije kćerke posljednjeg muškog potomka obitelji, za grofa Vilima Oršića, Zajezda postaje imanje grofova Oršić Slavetićkih. Od Viktora Oršića Zajezdu je kupio 1872. godine Mirko pl. Halper Sigetski za svog jedinca Vladimira, oženjenog Julijom rođ. Barunicom Vranyczany-Dobrinović. Obitelj Halper doselila je sredinom 18. stoljeća iz Mađarske, a najistaknutiji je bio Mirko Halper, intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća dvorac je bio obnovljen, a zatim 1984. godine oštećen potresom. Dvorac je dodatno oštećen 1992. godine u novom potresu. Rađen je i projekt rekonstrukcije, no sve je zapelo na nedostatku financija. Pod oznakom Z-1904 Zajezda je zavedena kao nepokretno kulturno dobro – pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao “profana graditeljska baština”.

Izvori: Gjuro Szabo, Hrvatsko zagorje; Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga Zagorja; Vladimir Marković, Barokni dvorci Hrvatskog zagorja; Dvorci i kurije sjeverne Hrvatske – stanje i mogućnosti njihova uključivanja u suvremeni život, grupa autora, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Zagreb, 1970

Kapela obitelji Pejačević dominira Našicama, kao simbol obitelji koja je voljela okolni grad

Židovsko groblje danas podsjeća na ljude koji su stvarali Koprivnicu i značajno utjecali na tokove podravske povijesti