Židovsko groblje nastalo u 19. stoljeću nalazi se tri kilometra udaljeno od Koprivnice i ima status zaštićenog kulturnog dobra sa 335 grobova i 5 mauzoleja imućnijih židovskih obitelji Fischer, Scheyer, Pülgram-Betleheim, Löwy i Hirschl. Veći dio grobnih natpisa pisano je na hebrejskom pismu te na njemačkom dok su natpisi na hrvatskom nastali nakon 1918. godine.
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/AirBrush_20221116170855-01.jpeg)
Na groblju postoje dva važna spomenika. Jedan je napravljen žrtvama Prvog svjetskog rata da bi ga poznati hrvatski arhitekt, koprivnički Židov Slavko Löwy preadaptirao u spomenik poginulima u holokaustu, odnosno tijekom Drugog svjetskog rata. Danas je to groblje iznimno značajno jer sadrži memoriju ljudi koji su stvarali Koprivnicu i zato jer čuva spomen na jednu zajednicu koja je tijekom Drugog svjetskog rata bila gotovo istrijebljena.
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/AirBrush_20221116130047-01-01.jpeg)
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/AirBrush_20221116175003.jpg)
Židovi u Koprivnici
Pojava prvih Židova na našem tlu seže u daleku prošlost, pa ima, iako vrlo oskudnih, podataka o naseljavanju prvih Židova već u kasnoj antici. Početkom 18. stoljeća Židovi trgovci dolazili su u ove naše krajeve oko Drave iz austrijske pokrajine Burgenland (Gradišće). Obavljali su ovdje svoju trgovačku djelatnost i obično se četvrtkom vraćali kući u Gradišće, kako bi subotu (blagdan) proveli u krugu obitelji. Većina ih je dolazila iz mjesta Schlaininga. U Gradišću je postojala i naseobina Hrvata (Gradišćanski Hrvati), koji su se ovdje naselili kao izbjeglice pred Turcima. Te dvije manjine, Hrvati i Židovi, živjeli su složno i u dobrim odnosima.
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/AirBrush_20221116170254-01.jpeg)
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/received_1069166427305603.jpeg)
U drugoj polovici 18. stoljeća naročito počinje i trajno doseljavanje Židova u Hrvatsku, pretežno opet onih iz Gradišća. Prvo su se doselili u Drnje.
U samoj Koprivnici zabilježene su prve četiri židovske obitelji s ukupno 13 članova tek 1800. godine. Stanovale su kod šume “Crna Gora” ili “Pri galgah”, gdje je bilo gradsko stratište i kuća koprivničkog krvnika.
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/AirBrush_20221116175513.jpg)
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/received_826312391884563.jpeg)
Židovska zajednica u Koprivnici organizirala je svoju općinu već krajem prve polovine 19. stoljeća, a matičnu knjigu počinje voditi 1850. godine. Te iste godine počinje se formirati i posebno židovsko groblje na Varaždinskoj cesti, koje se tokom vremena pretvorilo u vrlo ukusno na parkovni način riješeno groblje, s mnogim izrazito umjetnički izrađenim grobnicama i nadgrobnim spomenicima i posebnom mrtvačnicom . Iza I. svjetskog rata podignuto je na groblju spomen obilježje poginulim Židovima u I. svjetskom ratu, a 1975. g. mu je dodano i spomen obilježje za sve Židove stradale u vrijeme fašizma.
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/AirBrush_20221116180034.jpg)
U najstarijem dijelu su nadgrobni spomenici koji imaju uobičajenu vertikalnu kamenu stelu sa hebrejskim pismom. Slijede kasnije spomenici na njemačkom jeziku, te u novije doba i na hrvatskom. Dio nadgrobnih spomenika (mahom od skupocjenog mramora) je porušen, dio i slomljen, a na mnogima se vide tragovi ispaljenih metaka, što sve zajedno sa iza II. svjetskog rata nadopisanim natpisima “Poginuo ili nestao u logoru…”, predstavlja spomenik jednom prošlom vremenu. Nakon završetka Drugog svjetskog rata groblje je bilo zapušteno.
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/AirBrush_20221116175614.jpg)
![](https://blagamisterije.com/wp-content/uploads/2022/11/AirBrush_20221116171413.jpg)
Sve do 2000. godine na groblju se nalazila i mrtvačnica sa stanom grobara. Prema nacrtima koprivničkog graditelja Josipa Reša na židovskom groblju 1889. izgrađena je Hevra Kadiš, odnosno mrtvačnica. Nacrti se čuvaju u zbirci arhitektonskih nacrta Muzeja grada Koprivnice, a zgrada se sastojala od nekoliko pomoćnih prostorija, kuhinje i prostorije za zbrinjavanje mrtvih. Pročelje Hevra Kadiš jednostavnih je linija i arhitektonskom plastikom historicizma koji su očuvani do danas, kada je 2000. godine ruševni objekt zamijenjen spomenikom u obliku portala.
Prvi radovi na obnovi groblja započeli su 2018. godine, a 2019. Ministarstvo kulture odobrilo je gradu Koprivnici sredstva za obnovu spomen obilježja na Židovskom groblju u iznosu 50.000,00 kuna u okviru Programa zaštite na nepokretnim dobrima u 2019. godini. Preostali iznos vrijednosti investicije financirao je grad Koprivnica iz spomeničke rente. Radovi su uključivali obnovu Spomenika žrtava I. i II. svjetskog rata te uređenje okoliša.