in

Židovsko groblje danas podsjeća na ljude koji su stvarali Koprivnicu i značajno utjecali na tokove podravske povijesti

Share With Your Friends

Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije

Židovsko groblje nastalo u 19. stoljeću nalazi se tri kilometra udaljeno od Koprivnice i ima status zaštićenog kulturnog dobra sa 335 grobova i 5 mauzoleja imućnijih židovskih obitelji Fischer, Scheyer, Pülgram-Betleheim, Löwy i Hirschl. Veći dio grobnih natpisa pisano je na hebrejskom pismu te na njemačkom dok su natpisi na hrvatskom nastali nakon 1918. godine.

Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije

Na groblju postoje dva važna spomenika. Jedan je napravljen žrtvama Prvog svjetskog rata da bi ga poznati hrvatski arhitekt, koprivnički Židov Slavko Löwy preadaptirao u spomenik poginulima u holokaustu, odnosno tijekom Drugog svjetskog rata. Danas je to groblje iznimno značajno jer sadrži memoriju ljudi koji su stvarali Koprivnicu i zato jer čuva spomen na jednu zajednicu koja je tijekom Drugog svjetskog rata bila gotovo istrijebljena.

Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije
Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije

Židovi u Koprivnici

Pojava prvih Židova na našem tlu seže u daleku prošlost, pa ima, iako vrlo oskudnih, podataka o naseljavanju prvih Židova već u kasnoj antici. Početkom 18. stoljeća Židovi trgovci dolazili su u ove naše krajeve oko Drave iz austrijske pokrajine Burgenland (Gradišće). Obavljali su ovdje svoju trgovačku djelatnost i obično se četvrtkom vraćali kući u Gradišće, kako bi subotu (blagdan) proveli u krugu obitelji. Većina ih je dolazila iz mjesta Schlaininga. U Gradišću je postojala i naseobina Hrvata (Gradišćanski Hrvati), koji su se ovdje naselili kao izbjeglice pred Turcima. Te dvije manjine, Hrvati i Židovi, živjeli su složno i u dobrim odnosima.

Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije
Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije

U drugoj polovici 18. stoljeća naročito počinje i trajno doseljavanje Židova u Hrvatsku, pretežno opet onih iz Gradišća. Prvo su se doselili u Drnje.

U samoj Koprivnici zabilježene su prve četiri židovske obitelji s ukupno 13 članova tek 1800. godine. Stanovale su kod šume “Crna Gora” ili “Pri galgah”, gdje je bilo gradsko stratište i kuća koprivničkog krvnika.

Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije
Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije

Židovska zajednica u Koprivnici organizirala je svoju općinu već krajem prve polovine 19. stoljeća, a matičnu knjigu počinje voditi 1850. godine. Te iste godine počinje se formirati i posebno židovsko groblje na Varaždinskoj cesti, koje se tokom vremena pretvorilo u vrlo ukusno na parkovni način riješeno groblje, s mnogim izrazito umjetnički izrađenim grobnicama i nadgrobnim spomenicima i posebnom mrtvačnicom . Iza I. svjetskog rata podignuto je na groblju spomen obilježje poginulim Židovima u I. svjetskom ratu, a 1975. g. mu je dodano i spomen obilježje za sve Židove stradale u vrijeme fašizma.

Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije

U najstarijem dijelu su nadgrobni spomenici koji imaju uobičajenu vertikalnu kamenu stelu sa hebrejskim pismom. Slijede kasnije spomenici na njemačkom jeziku, te u novije doba i na hrvatskom. Dio nadgrobnih spomenika (mahom od skupocjenog mramora) je porušen, dio i slomljen, a na mnogima se vide tragovi ispaljenih metaka, što sve zajedno sa iza II. svjetskog rata nadopisanim natpisima “Poginuo ili nestao u logoru…”, predstavlja spomenik jednom prošlom vremenu. Nakon završetka Drugog svjetskog rata groblje je bilo zapušteno.

Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije
Foto: Ivana Horvatek,© Blaga&misterije

Sve do 2000. godine na groblju se nalazila i mrtvačnica sa stanom grobara. Prema nacrtima koprivničkog graditelja Josipa Reša na židovskom groblju 1889. izgrađena je Hevra Kadiš, odnosno mrtvačnica. Nacrti se čuvaju u zbirci arhitektonskih nacrta Muzeja grada Koprivnice, a zgrada se sastojala od nekoliko pomoćnih prostorija, kuhinje i prostorije za zbrinjavanje mrtvih. Pročelje Hevra Kadiš jednostavnih je linija i arhitektonskom plastikom historicizma koji su očuvani do danas, kada je 2000. godine ruševni objekt zamijenjen spomenikom u obliku portala.

Prvi radovi na obnovi groblja započeli su 2018. godine, a 2019. Ministarstvo kulture odobrilo je gradu Koprivnici sredstva za obnovu spomen obilježja na Židovskom groblju u iznosu 50.000,00 kuna u okviru Programa zaštite na nepokretnim dobrima u 2019. godini. Preostali iznos vrijednosti investicije financirao je grad Koprivnica iz spomeničke rente. Radovi su uključivali obnovu Spomenika žrtava I. i II. svjetskog rata te uređenje okoliša.

izvor: Krešimir Švarc- Prilozi za povijest koprivničkih židova; Muzej grada Koprivnice 2019-Kulturni vodič Koprivnice

Dvorac Zajezda danas stoji opasan i zatvoren, a nekada je bio biser Hrvatskog zagorja

Možete li prepoznati manje poznate hrvatske dvorce?