Prema priči koja se još od prvog svjetskog rata prepričava vrličkim krajem, u ruševinama utvrde Glavaš – Dinarić nalaze se dukati koje su vojnici – kradljivci tamo sakrili.
Naime, Vrlička nošnja nije zanimljiva samo zbog kultunog i povijesnog nasljeđa, već i zbog činjenice kako su neki modeli bili optočeni srebrnim dukatima koji su nažalost, postajali metom pljački.
Starica se sjeća: “Dogodilo se to u “Velikom ratu”. Odvojivši se od kolone omanji sivi auto se spretno uzvere pod samu gradinu. Iziđu dvojica vojnika sa velikim torbama i unesu ih u tvrđavu. Malo potraja, zatim sukne plamen, pa pucanj. Jedan vojnik u trku skoči u auto i odjuri. Provirim u kulu. Na hrpi poluizgorenih ječermi i krožeta ležao je u krvi, očito, mrtav vojnik. Pobjegnem. Tek na proljeće vratim se gradini. Vojniku ni traga, tek ostaci izgorjele vrličke odjeće, bez ikakvog zlatnog ukrasa. Deset godina prođe, a onda oko Ružarice pod Glavaš stiže automobil. Iz džipa iziđe lovac i pravo u kulu. U podnevnoj utihi jasno se čulo prevrtanje kamenja. Lovac je nešto tražio. Je Ii to jedan od onih vojnika došao po skriveno zlato? Odjednom vrisak. Dotrčasmo pomoći. “Lovac” je ležao na hrpi kamenja stežući rukama velikog poskoka, koji je svejedno ubadao lovčev vrat. Kad smo zatukli zmiju štapom “lovac” je skončao.
Glavaš je danas samo ruševina nekoć moćne utvrde kojoj je svrha bila nadzor nad putem prema Bosni i koja se u vrijeme udara Osmanskog Carstva na Hrvatsko Kraljevstvo nalazila na prvoj crti obrane uz utvrde Prozor kod Vrhrike (Vrlike) i utvrde Potravnik kod Potravlja.
Na području utvrde pronađeni su i vrijedni arheološki artefakti. U istraživanjima koja su trajala četiri godine pronađeno je puno materijala, od kuhinjske i stolne keramike do konjičke opreme tadašnjeg građevinskog materijala, keramičkih lula i novca. Istraživanja su vršili djelatnici Muzeja grada Knina pod vodstvom arheologinje mr. Katarine Gugo Rumštaj.
Mletački ju zemljovidi bilježe pod imenom Dinarić (usp. s imenom planine Dinare), jer stoji pod Dinarom.
