fbpx
Kad u Zagrebu nije bilo krvnika, kaznu bi izvršio žrtvin rođak, no ponekad je zakletva “Nisam ja, kunem se” bila dovoljna za oslobođenje
Zločin i kazna

Kad u Zagrebu nije bilo krvnika, kaznu bi izvršio žrtvin rođak, no ponekad je zakletva “Nisam ja, kunem se” bila dovoljna za oslobođenje

18.04.2018. Ured za blaga i misterije

Lipanj je 1454. godine i Bartol, sluga Antuna Termsića je sretan; upravo je oslobođen krivnje jer je prebio postolara Stjepana iz zagrebačke Opatovine. Stjepan je omalovažavao i vrijeđao Antunovu ženu, stoga je sud zaključio da ne samo da je zaslužio biti pretučen, već može biti sretan što nije prošao i gore. Upozoren je i da će biti kažnjen ako ponovi slično ponašanje.

Ovo je samo jedna u nizu stvarnih sudskih presuda koje su dio istraživanja provedenog nad sudskim spisima zagrebačkog Gradeca u razdoblju od 1450. do 1480. godine. Kasnije je istraživanje postalo dio diplomskog rada “Nasilni zločini protiv osoba u sudskim spisima zagrebačkog Gradeca u kasnom srednjem vijeku” koji potpisuje  Kristina Judaš.

Zagreb u srednjem vijeku, 20. stoljeće

Istraživanje podatke crpi iz dokumenta pisanog rukom, na latinskom jeziku, zvanog “Povjestni spomenici slobodnog kraljevskog grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatskoslavonske, sv. IV.–VIII., Knjige sudbenih poziva i presuda.”

“Napio se pa umro sam od sebe”

Tako istraživanje bilježi da je godine 1464.  u domu Hansa Gurthlera preminuo mesar Benedikt. Međutim, Hans je pomoću nekih očevidaca dokazao da nije kriv za Benediktovu smrt te da je potonji sam sebi smrtno naštetio popivši prekomjernu količinu vina zvanog powze.

U veljači 1458. godine je Matiji Oslewczu odrubljena glava jer je ubio nadzornika kupališta Matiju. Iste godine u siječnju je Lončar Antun morao pred sud dovesti 12 sebi sličnih osoba da potvrde kako nije nasmrt pretukao nekog Valentina, Reparevog zeta. Međutim, već u veljači je sud, iz nepoznatih razloga, broj suprisežnika povećao na 20, ali nije poznato kako je slučaj završio.

Tukli se i bogati i siromašni

Kako se navodi u istraživanju, sudionici  nasilja dolazili su iz najrazličitijih slojeva društva, a rijetko s dna društvene ljestvice kao što se to inače može prepostaviti. Stoga je izgledno da materijalni status ili ugled u društvu nisu igrali značajnu ulogu prilikom počinjenja kaznenog djela – dapače, pokazalo se da nasilje u Gradecu nije poznavalo socijalne barijere kakve su postojale na drugim europskim prostorima, primjerice u srednjovjekovnoj Švedskoj i Italiji, gdje su se zločini uglavnom odvijali među pripadnicima istih društvenih skupina.

Tako siječanj  1468. bilježi slučaj pun spletki i zakulisnih igara. Naime, postolar Grgur oslobođen je krivnje za smrt Šimuna Sterka, nakon što je ustanovljeno da je spomenutog ubio postolar Matija.

Kasnije istoga mjeseca je Matija kažnjen konfiskacijom imovine u korist zajednice, ali i Šimunove udovice Jelene. Motiv ovoga ubojstva otkriven je u travnju iste godine, kada je sud odlučio protjerati Matijinu suprugu Elizabetu – ispostavilo se da je Elizabeta prevarila muža sa Šimunom, kojeg je Matija ubio radi njezinoga bestidništva.

Pritom je zanimljivo da je Šimun, koji je postao žrtvom vlastitog preljuba, osam godina ranije iz istih razloga svojoj supruzi odrezao nos, nakon čega su oboje protjerani iz grada.

Međutim, sud ih je već nakon dvije godine pomilovao pod prijetnjom stvarne kazne ako ponovno podlegnu kriminalu. Stoga možemo pretpostaviti da bi Šimuna za ljubovanje s Elizabetom stigla sudska kazna da ga osramoćeni Matija nije ranije dokrajčio.

Istraživanje ističe kako su stanovnici Gradeca uglavnom bili ravnopravni pred sudom, bez obzira na rodnu ili socijalnu pripadnost. Međutim, dok potonja nije igrala značajnu ulogu prilikom počinjenja delikata nasilja, istovremeno je primjetna velika razlika u (ne)zastupljenosti žena u odnosu na muškarce.

Istraživanje je također pokazalo da je zastupljenost pojedine vrste nasilja obrnuto proporcionalna težini iste, dok ukupna dinamika zločina u promatranom razdoblju odražava promjene u svakodnevnom životu, uvjetovane političkim i ekonomskim čimbenicima.

Izvori:

Nasilni zločini protiv osoba u sudskim spisima zagrebačkog Gradeca u kasnom srednjem vijeku