fbpx
Nikola Zrinski sultanu je rekao da gradi tor za ovce, a zapravo je sagradio Novi Zrin, utvrdu od koje danas nije ostao ni kamen na kamenu
Dvorci i nasljeđe

Nikola Zrinski sultanu je rekao da gradi tor za ovce, a zapravo je sagradio Novi Zrin, utvrdu od koje danas nije ostao ni kamen na kamenu

18.04.2018. Ured za blaga i misterije

Povijesne arhive redovito bilježe pomalo neobične rečenice, najčešće u dijelu koji se bavi kronologijama događaja. Piše nešto poput “danas ne postoji” ili, ne postoje tragovi. Što se to skriva iza tih neobičnih termina? Jednom kad se malo bolje pogleda, skrivaju se utvrde koje je zamelo vrijeme.

Jedan od primjera takve utvrde je Novi Zrin, sagrađen blizu ušća rijeke Mure u Dravu, na  krajnjem istočnom rubu Međimurja, na području naselja Donja Dubrava.

 

Budući da se sredinom 17. stoljeća na lijevoj obali Mure nalazio ugarski teritorij okupiran od strane Osmanskog Carstva, tvrđava je imala velik strateški značaj čega je bio svjestan i ban Nikola Zrinski koji je naredbu za gradnju Novog Zrina dao 1661. godine, točno nasuport velikoj osmanskoj utvrdi Kaniži (danas: Nagykanizsa)

Tajna gradnja

Utvrda se počela graditi pratički u tajnosti jer je u to vrijeme vladalo primirje između Austro – Ugarske monarhije i Osmanskog carstva. Ipak Nikola Zrinski je 1661. godine od osmanskog sultana dobio dozvolu da na osmanskoj strani Mure može sagraditi ovčarnicu tj. tor, u kome će njegove “ovce biti sigurne od vukova”.

Kada je kaniški paša vidio, da Zrinski gradi pravu utvrdu, zabrinuo se te je k banu poslao glasnike koji su ga pitali tko mu je dozvolio gradnju. Zrinski je ironično odgovorio da je na bedeme postavio topove kako bi njegovi vojnici mogli pucati na vukove i medvjede.

Novi Zrin. Prikazi pobjeda Nikole Zrinskog 1663. nad Osmanlijama na Muri i u Lici, 1663-1665 / Hrvatski državni arhiv

Izgled

Povjesničari koji su proučavali utvrdu Novi Zrin, slažu se kako se ona  sastojala od dva dijela. Veća utvrda se nalazila na lijevoj obali rijeke Mure, dok je manja utvrda bila na njenoj desnoj obali.

Između njih je bila ada (riječni otok) sa pokretnim mostom koji je povezivao dvije utvrde. Oko veće utvrde je bilo ograđeno predvorje sa stajom, svinjcem, 47 kuća za sluge i više mlinova.

Na bedemima su se nalazila 24 topa koje je održavalo 800 pješaka i 400 konjanika. Novi Zrin je osim toga bio obilno opskrbljen barutom, hranom i drugim stvarima.

Novi Zrin. Plan Osmanskog napada na utvrdu, 1650-1690 / Hrvatski državni arhiv

U sljedeće tri godine, Osmanlije su se nekoliko puta opsjedali no banova hrvatska vojna posada uz austrijska pojačanja uspjela ju je obraniti. Sve do lipnja 1664. godine kada su Osmanlije ponovo napale Novi Zrin i nakon nekoliko tjedana, 7. srpnja 1664. godine, pomoću laguma (potkopa) razorili utrdu.

Danas dio područja gdje se nekoć nalazio Novi Zrin pripada i općini Legrad, a dio Mađarskoj. Postoji monografija o toj velebnoj utvrdi koju je 2001. godine napisao Dragutin Feletar sa suradnicima. Na mjestu gdje je moćna utvrda stajala, stoji samo kameni obelisk.

Izvori:

Hrvatska mjesta u Grafičkoj zbirci HDA

Muzej međimurja Čakovec

Hrvatski povijesni portal