in

Knjiga “Magija na hrvatskome povijesnom prostoru” Denivera Vukelića prvo je sustavno istraživanje magije ovih prostora

Dojavi prijateljima

Knjiga Magija na hrvatskome povijesnom prostoru Denivera Vukelića, svojevrsnoga teorijskog pontifexa između filologije, etnologije i povijesne znanosti, pokazuje da magija postoji »na istovjetan način na koji postoji i religija: u ljudskome vjerovanju u njezinu funkcionalnost«. Ili, kako je to zaključio Claude Lecouteux:

Dugovječnost vjerovanja je začuđujuća jer, kako kaže Jacques Le Goff, nikada nismo izašli iz srednjega vijeka.

Riječ je o prvome sustavnom istraživanju navedene teme što se tiče našega znanstvenog prostora kojim Deniver Vukelić demonstrira da su magijski obrasci i magijske predodžbe imali znatan utjecaj na hrvatski kulturni identitet te da se novovjerne, post­kršćanske i nekršćanske magijske predodžbe 20. i 21. stoljeća isprepliću s kršćanskom kulturnom ideosferom.

Time, kao i Claude Lévi-Strauss, Deniver Vukelić svjedoči da nema razlike između divlje i pitome misli.

Riječ je o intrigantnoj temi namijenjenoj širokom čitateljskom krugu, a odgovara na pitanja u kojoj su mjeri magijske predodžbe, prakse i vjerovanja utjecali i još uvijek utječu na ljudske živote, kulturu i svakidašnjicu. Drugim riječima, knjiga Magija na hrvatskome povijesnom prostoru drži pozornost čitatelja iskrenim i izravnim prijenosom znanja – o magiji.

Sadržaj knjige

Putovi kojima nas kroz ovu knjigu vodi autor dr. sc. Deniver Vukelić obilježeni su zadivljujućim antropološkim, etnografskim i etnološkim podatcima, uzbudljivim i manje poznatim povijesnim činjenicama, s daškom psihologijske i sociološke misli te pomno odabranim metodama prikaza uvijek zanimljive komparativne religije. Ili, kako piše u predgovoru knjige, autor je pokazao da ni na hrvatskome povijesnom prostoru nema velike razlike između divlje i pitome misli.

Knjigu otvara poglavlje pod naslovom Što je magija? jer da bismo čitajući mogli putovati kroz začuđujuće magijske sustave, upoznati razne magijske praktičare, razumjeti magijske prakse i, zapravo, magiju na bilo kojoj razini, autor nam na samom početku nudi definiciju pojma magija. Upućuje nas na to da se značenje onoga što nazivamo magijom mijenjalo tijekom ljudske povijesti i nudi uvid zašto se to događalo.

Drugi i glavni dio ove knjige nazvan je Magija na hrvatskome povijesnom prostoru, a sastoji se od četiri veća poglavlja u kojima čitatelji mogu pratiti mnogobrojne magijske fenomene i modele magijskog djelovanja i praksa od prapovijesti do današnjeg doba, a u posljednjem poglavlju čitatelje upoznaje s povijesnim i suvremenim utjecajima slobodnog zidarstva, magijskih sinkretističkih društava, sotonizma, neošamanizma, vještičarstva i Wicce te daje zanimljiv osvrt na masovne magijske popularne kulture 20. i 21. stoljeća.

I na kraju, ova nam knjiga ne približava samo znanstvenu, religijsku i magijsku misao istaknutih i cijenjenih povijesnih ličnosti nego i misao i prakse „malog, običnog” čovjeka. Upravo tu doživljavamo drukčije značenje „malog” čovjeka, spoznajemo njegovu snagu, domišljatost, postojanost i svrhovitost jer, kako je rekao popularni Robert Anson Heinlein:

Magija nije znanost, ona je zbirka načina kako činiti stvari – načina koji djeluju iako često ne znamo zašto.

Knjigu je moguće nabaviti preko webshopa Školske knjige te u svim boljim knjižarama.

Jela spremljena po nostalgičnim starozagrebačkim receptima svakodnevna su ponuda gornjogradskog bistroa Vještica

Katakombe i kripte ispod gradskoga trga Cimiter u Senju skrivaju priču o gradu, ljudima i burnim vremenima