in

Kormilareva tajna: havariju broda “Tisa” čudom je preživio samo Ante Milin koji je pravu istinu o potonuću odnio u grob

m/b Tisa u plovidbi

U potrazi za jednom posve drugom olupinom, pronalazimo bilješku o jednom od najzagonetnijih brodoloma novije hrvatske povijesti, koji ni dandanas nije do kraja razjašnjen.

Havarija je to broda duge obalne plovidbe m/b Tisa koji je  potonuo je 13. listopada 1965. godine nedaleko Krete, a nesreću je preživio samo jedan član posade, kormilar Ante Milin iz Jezera na Murteru.

Milin je u moru proveo 44 sata i preplivao 40 milja prije nego što je dospio do otoka Paximadia. Nakon brodoloma, Milin se našao u moru gdje je preživio čistom srećom i na koncu je pronađen nakon što je u moru proveo 44 sata. Nošen morskim strujama preplivao je 80 milja.

Zbog samog čina preživljavanja, proglašen je medicinskim fenomenom i nakon oporavka, počeo je u javnosti davati kontroverzne izjave o posljednjim trenucima “Tise”.

Dvije nesreće prije brodoloma

Posadu motornog broda “Tisa” činilo je ukupno 18 pomoraca a njime je u trenutku brodoloma zapovijedao kapetan Ljubo Padovan iz Vela Luke koji je slovio kao iskusan pomorac.

Gradimir Radivojević navodi kako je Tisa prije brodoloma imala dvije ozbiljne nesreće koje je jedva preživjela. Devet godina prije stradanja Tisa je spašena u orkanskom nevremenu u Podvelebitskom kanalu, kada je pristala u sv. Jurju kod Senja.

Drugu nesreću Tisa je pretrpjela 6. ožujka 1965. godine na sidrištu ciparskog grada Limassola kada je u teretu sumpora izbio požar.

Samo sedam mjeseci kasnije Tisa će nestati, i to na plovidbi iz Napulja za Jeddah u Saudijskoj Arabiji s deklariranim teretom konzerviranih rajčica, češnjaka i keksa.

Kontroverze potonuća

Prema šturom izvješću ondašnje uprave za pomorstvo SR Hrvatske pisanom nakon nesreće, “U srijedu, 13. listopada 1965. godine Tisu je duž južne obale Krete zahvatio olujni vjetar pa je kapetan odlučio uploviti u obližnju lučicu Aghia Galini kako bi se sklonio od oluje. No, u trenutku okreta Tisa se od jakog bočnog udara mora i vjetra nagnula za oko 40 stupnjeva i više se nije povratila u uspravan položaj. Nakon desetak minuta, potonula je. Posada nije mogla poslati SOS, a svi čamci za spašavanje nestali su s brodom. Nitko s obale nije znao da se nesreća dogodila.

Za havariju Tise saznalo se tri dana kasnije i organizirana je potraga koja nije donijela rezultate, cijeli brod i posada kao da su nestali. U prvi tren, činilo se kako nema otvorenih pitanja oko brodoloma. Službena verzija govorila je kako se brod nagnuo, potonuo i da je  olujno more odnijelo ostatke prema afričkoj obali. Viša sila.

No kada se Ante Milin oporavio, rekao je kako je Tisa doživjela brodolom jer je bila preopterećena što je istražna komisija demantirala. Tvrdio je također, da je previše tereta bilo raspoređeno na palubi  što je činilo brod nestabilnim.

Također, tijekom mučnog  sudskog procesa demantirano je i kako se samo nevrijeme dogodilo, budući da je bila zabilježena samo kako je puhala bura od sedam bofora. U jednom trenutku, pojavila se i informacija kako Tisa nije prevozila hranu nego oružje.

Bilo kako bilo, činjenice govore kako je Tisa nestala, da je Milin preživio i na koncu se nagodio s vlasnikom broda, Jadranskom slobodnom plovidbom iz Splita koja mu je isplatila odštetu za pretrpljeni strah i bol.

Zbog nagodbe, Milin nikada nije ispričao priču i prava istina o potonuću Tise nikad neće biti otkrivena.

Kronike slobodnih zidara: od osnivanja, idealizma i javnog djelovanja, do zabrana i sukoba sa agentima UDBA-e

Daleko u Africi, nazvao je slapove po Zrinskima, pregovarao s domorocima i s velikim Stanleyem istraživao Kongo