fbpx
Buna se diže, trebamo kmete za bitku, ko ide z menom?! Pitao je streličar Medo i utjelovio junaka Matiju Gupca
Priče i pustolovine

Buna se diže, trebamo kmete za bitku, ko ide z menom?! Pitao je streličar Medo i utjelovio junaka Matiju Gupca

28.01.2020. Marina Horvat

Kolektivno sjećanje na događaje te zime, kad je 28. siječnja 1573. izbila Seljačka buna pod vodstvom tada 25- godišnjeg Matije Gupca, ne blijedi. Dramatični događaji Velike seljačke bune ili Seljačkog rata kako se još naziva postali su simbolom otpora, prkosa i borbe protiv potlačenosti sve do današnjih dana.

Povijesna vrela tako bilježe kako je buna izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora plemića Franje Tahija. Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec. Ime Matija, naime, prvi je zabilježio ugarski kroničar Istvánffy i smatra se kako je legenda o dobrome kralju Matiji, odnosno Matijašu Korvinu spojena s onom o seljačkome kralju Gupcu.

GUBEC, Matija, Bitka kod Stubice K. Hegedušića
GUBEC, Matija, Bitka kod Stubice K. Hegedušića

Početak bune

Sudjelovao je tako Matija Gubec u stvaranju tajnoga seljačkog saveza sa središtem u Stubici, koji je prethodio samomu izbijanju bune, pa je s Ivanom Pasancem i Ivanom Mogaićem bio jedan od njegovih vođa i vodio je pripreme za bunu. Cilj nije bio samo rušenje feudalnog poretka, već i ukidanje vladavine plemstva i stvaranje samostalne seljačke države sa sjedištem u Zagrebu.

Za vrhovnog kapetana, izabran je Ilija Gregurić i pokret seljaka brzo se proširio. Buna je zahvaćala 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije. Gubec je zapovijedao seljačkom vojskom koja je djelovala u Hrvatskom zagorju gdje je, smatra se i proglašen seljačkim kraljem.

Smaknuce Matije Gupca / Oton Iveković,

No, nakon početnih uspjeha, feudalna profesionalna vojska je ubrzo slomila bunu. Nakon poraza u slovenskim zemljama i u krajevima južno od Save, u odlučujućoj bitki koja se 9. veljače 1573. odigrala kraj Stubičkih Toplica,  poražena je i seljačka vojska pod Gupčevim zapovjedništvom.

Jaka feudalna konjica, banski graničari i haramije sukobili su se s glavninom seljačke vojske koja je iako slabije naoružana i nevješta u ratovanju pružila neočekivano žestok otpor.  Poslije četverosatne nemilosrdne borbe pobijedila je ipak plemićka vojska. Uslijedila je krvava odmazda i mnogi su kmetovi povješani i osakaćeni.

Matija Gubec je zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je, prema M. Istvánffyju, mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom krunom i raščetvoren.

Zapis, priča i legenda

Seljačka buna je postala sjećanje, zapis u arhivama i priča koja se prenosila s koljena na koljeno, sve do trenutka kad ti događaji postaju inspiracija Miroslavu Krleži koji bilježi “Karv, ta slana, kmetska stubičanska karv, ta čarna, čerlena, vonjhava, gosta karv, zakaj curi, ta gluha, masna, slepa strahotno mlačna karv?”, a Vatroslav Mimica 1975. godine snima i film Anno Domini 1573 (Seljačka buna).

Oživljena povijest

U njemu su oživljeni povijesni događaji, pa tako i odlučujuća bitka te poraz seljačke vojske. Tek godinama kasnije, u prvim godinama 21. stoljeća, Zlatko Mirt zvani Medo iz Donje Stubice počeo se s kolegama aktivno baviti idejom o manifestaciji koja bi svake godine oživjela bitku i sjećanje na događaje te zime 1573. godine. Matiju Gupca glumio je upravo Zlatko Mirt, inače sakupljač i zaljubljenik u minula vremena koji je često svakodnevicu pretvarao u živopisnu prošlost.

Zlatko Mirt – Medo / Arhivska fotografija

Svakom sljedećem manifestacijom znatiželjnika i promatrača bilo je sve više, a Matiju Gubeca glumio je upravo Zlatko Mirt. Zvanjem preparator koji je u Muzeju seljačkih buna radio na zaštiti predmeta od drva i metala.

Postavljao je izložbe, crtao brojne arheološke nalaze, organizirao radionice streličarstva i kažu – bolje se osjećao u kostimu streličara nego u civilnoj odjeći. Bio je tako srednjovjekovni urar, neandertalac, izrađivač lukova i Matija Gubec.

Njegov se suvremenik Ivan Štefek,  predsjednik udruge Družba vitezova zlatnog kaleža iz Donje Stubice koja organizira manifestaciju tako prisjeća:

Zlatko Mirt – Medo / Arhivska fotografija

“Godine su prešle i došla je 2002. godina kad je za mene život krenul u smjeru u kojem ide i dan danas. Bil sam v birtiji kad dolazi Medek i veli: “buna se diže, trebamo kmete za bitku, ko ide z menom!”, ja sam bez razmišljanja digel ruku i ušel u čarobni svijet srednjeg vijeka u kojemu sam i danas kao predsjednik najstarije srednjovjekovne udruge u Hrvatskoj, a koju smo skupa osnovali. Tak da se sigurno može reći da je Medek glavni krivac za srednjovjekovnu scenu u Hrvatskoj. Skupa smo prešli kroz sve viteške vještine, a on se je odlučil za njemu najdražu, streličarsvo. Sigurno kao najbolji streličar u cijeloj regiji, izrađivač najboljih lukova, a najdraži su mu bili od tisovine.

Ali ipak ono kaj ga je obilježilo za cijeli život je lik Matije Gupca, on nije Gupca glumil on je bil Gubec. Tak da kad smo kao udruga počeli raditi, 2009. godine prvi prikaz Bitke kod Stubice od Seljačke bune iz 1573. godine, nije uopće bilo upitno tko bude Matija Gubec, a kao takav je i dan danas ostal svima u sjećanju, a pogotovo djeci u školama koja kad treba nacrtati Matiju Gubca iz 1573. godine, crtaju Medekovu facu.”

Zlatko Mirt – Medo / Arhivska fotografija

Ostavština i budućnost

Zlatko Mirt Medo preminuo je početkom prosinca 2016. godine no njegovo nasljeđe živi kroz manifestaciju Seljačka buna, koja se i ove godine održava. Sada se naziva, kako je to popularno, povijesnom – turističkim spektaklom koji svake godine privlači desetke tisuća posjetitelja a sve to, zbog inicijative i ideje skupine ljudi kojoj je pripadao i Zlatko Mirt – osoba koja je utjelovila lik Matije Gupca.

Seljačka buna 2020 / Mladen Ban