in

Zlatni nakit prije stoljeća položen na oltar domovine i dalje se čuva kao podsjetnik na maglovite novembarske noći

Blaga & misterije

Pri završetku Prvoga svjetskoga rata, Sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na povijesnoj je sjednici 29. listopada 1918. godine, nazivajući se Hrvatskim državnim saborom, jednoglasno prihvatio zaključak o prekidu svih državnopravnih odnosa Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom.

Ujedno je prihvatio i odluku o pristupanju Hrvatske Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, a Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba priznao vrhovnu vlast, čime je ono preuzelo daljnji rad na ujedinjenju Države SHS sa Srbijom i Crnom Gorom.

Blaga & misterije

U Hrvatskom povijesnom muzeju opisuju kako se na spomenutoj saborskoj sjednici odigrala se i „historička scena polaganja zlatnine i srebrnine na oltar domovine“. Dio tog nakita, danas se čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju.

Prema onodobnim novinskim člancima i Stenografskom zapisniku Sabora, u sabornicu je ušla velika deputacija gospođa predvođena Zlatom Kovačević – Lopašić, koja se obratila prigodnim govorom u ime žena Hrvatica, Srpkinja i Slovenki i prva darovala zlatni križ i lanac.

Uz klicanje: „Slava Strossmayeru“, „Živio troimeni narod, u nezavisnoj i slobodnoj državi Hrvata, Srba i Slovenaca“, gospođe su skinule sa sebe nakit i položile ga na predsjednički stol kao dar oslobođenoj domovini.

Glavne sudionice ovog teatralnog čina: Zlata Kovačević-Lopašić, Zofka Kveder Demetrović i Olga Krnic-Peleš, našle su tako svoje mjesto u Krležinoj „Pijanoj novembarskoj noći 1918.“ kao „tri eshaezijske Ravijojle”.
Blaga & misterije

Uzor za ovakav nastup u Saboru u političkom smislu nalazimo u događajima 1848. kada su se na poziv bana Josipa Jelačića prikupljale dragocjenosti za obranu domovine, što je 1885. godine uprizorio Dragutin Weingärtner na slici „Hrvatski sabor 1848. godine“. Slika je bila reproducirana (oleografije, razglednice) i time zadobila svoje u memoriji hrvatskoga naroda.

Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.

Zlatni nakit jedan je od 216 predmeta koji su bili izloženi na izložbi.  “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja”. Svrha je i cilj izložbe bio je informirati javnost zašto je bitno preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja i realizacija prvog muzejskog stalnog postava.Hrvatski povijesni muzej brine o nacionalnoj baštini, muzejska građa sastavnica je nacionalne i opće povijesti. Odgoj i obrazovanje mladih i odraslih odvija se putem izložbi i radionica. Djelovanje muzeja možete pratiti i na Facebooku.

Moje drago serce: vjenčanja poput onog Ane Katarine Frankopan i bana Petra Zrinskog stoljećima prije i poslije nije bilo

Zovu je Mora i demon je po kojem su nazvane noćne more, stiže noću, uzrokuje paralizu spavanja i srče životni dah