Na Badnjak, Kaptol je počeo bombardirati Gradec koji je uzvratio opsadom…Zaboravljeni opisi otkrivaju kako je izgledao rat Gradeca i Kaptola
Zločin i kazna

Na Badnjak, Kaptol je počeo bombardirati Gradec koji je uzvratio opsadom…Zaboravljeni opisi otkrivaju kako je izgledao rat Gradeca i Kaptola

18.11.2018. Ured za blaga i misterije

Na sam Badnjak godine gospodnje 1391.  biskup Ivan naredio je bombardiranje Gradeca iz tri topa koji su s kaptolske tvrđave gledali prema domaji građana grečkih, današnjem brdu Grič.

Ovo je samo jedan od zapisa o stvarnom ratu koji je vodio između Griča i Kaptola. Sukobi između Kaptola i Gradeca, odnosno slobodnoga grada brda Grečkoga uglavnom je poznat po romantiziranim verzijama koje se spominju u brojnim romanima i kronikama.

Stvarni spisi su zabilježeni od 1375. godine kada je dogodio prvi poznati incident koji je doveo do sukoba . Jedne olujne noći, netko s Kaptola zapalio je staju u gradskom podgrađu, a vjetar je vatru prenio i na obližnju Njemačku Ves koja je cijela izgorjela.

Kaptol u Gradec u 16. stoljeću.

Te je godine zabilježen još jedan slučaj, kada su na samu večer Petrova i Pavlova koji inače pada na kraj mjeseca lipnja, građani Kaptola usred bijela dana napali i obeščastili djevojke na otvorenoj gradskoj cesti. Incidenti su se počeli nizati jedan za drugim, pa 1377. godine spisi svjedoče o napadu ljudi s Kaptola i njihovih kmetova ( ovdje se ne govori o svećenstvu, nego o ukućanima kanonika i prediji, odnosno kmetovima ) na Novo selo koje se nalazilo u blizini rijeke Save. Najviše su stradale žene i djevojke koje su seoske proizvode poput sira, mlijeka, jaja i lana nosile na tržnicu koja se nalazila na današnjem prostoru trga Bana Josipa Jelačića.

Od incidenta do rata

Upravo je na trgu zabilježen i još jedan incident, 1380. godine kada je neki Nikola, sin Brišlinov s naoružanim ljudima provalio u podgrađe u blizini crkve Sv. Martina, te jednog građanima ubio a drugog teško ranio.

Kako su se izolirani incidenti nastavljali, tako je između Gradeca i Kaptola rasla napetost koja je imala dublje uzroke, one materijale prirode. Tako slučaj odgođene parnice otkriva kako se spor između Gradeca i Kaptola vodio zbog Popova Tornja ( današnje zvjezdarnice ) i još nekih posjeda. Po svemu sudeći ,spor nije bio samo pravne prirode pa je tako 1383. godine kaptolski činovnik Marko s družinom kanonika navalio u blizini Popova tornja na građanina Petra i njegovu zaručnicu. Petar je tom prilikom ubijen.

U spisima tog vremena sukob između Gradeca i Kaptola opisan je kroz pojedinačne sukobe u kojima su neki spomenuti u ovom članku, te na veće oružane sukobe. Tako je 1384. godine kraljica Elizabeta pozvala građane Gradeca na oružje, zahtijevajući od njih da se organiziraju i započnu opsadu Kaptola koji je po svemu sudeći odbio platiti porez. “Budući da znamo kako je zagrebački Kaptol utvrđen i zatvoren jarkom u kojem se nalaze drveni kolci, predlažemo da na Kaptol udrite tako što ćete na jednom mjestu probiti zid...”

Kako je opsada na koncu završila i jeli do nje uopće došlo, spisi ne otkrivaju, no poznato je kako se osim sukoba oružjem, on vodio na svim drugim sferama. Tako je biskup Ivan Smilo zahtijevao od građana da mu daju jednu šesnaestinu desetine što su oni, kao stanovnici slobodnog kraljevskog grada, odbili. Biskup je pak, interdiktom na neko vrijeme zabranio bogoslužja pa su “zbog toga bojni mrtvi ležali po kućama”.

Upravo u to vrijeme, dogodilo se i bombardiranje Gradeca iz Kaptolskih topova, čija je svrha bila građanima poremetiti badnje veče.

Tek desetljeće kasnije, spisi otkrivaju zašto se zapravo vodio sukob. Na prvom je mjestu u svim sporovima bio potok Medveščak koji se tada zvao Crikvenik i njegova je voda služila kao pogonsko sredstvo mlinova koje su gradili i građani s Gradeca i kanonici s Kaptola.

Primirje i rat

U spisu o pomirbi tako se utvrđuje tko može graditi na kojem području, kako će izgledati granica iz Popova toranja koji se nalazio u vlasništvu Kaptola, a priželjkivao ga je Gradec. te odnosi i prava na kmetove u određenim selima poput Dedića, Gračana, Šestinskog Kraljevca i drugih.

Taman kada se činilo da će između Gradeca i Kaptola nastati mir, počeo je novi sukob. Godine 1396. noružani ljudi s Kaptola napali su njemačku Novu Ves koja se nalazila u podgrađu Gradeca. Pri tom su neke ljude uhitili, neke ranili, a neke “strijelama ubili”. Slični napadi dogodili su se i u selima koja su pripadala Gradecu, Gračanima, Dedićima i Črnomercu.

Krvavi most prije zatvaranja potoka Medveščak.

Opisi bitaka i sukoba se nastavljaju i opisuje ih ban Detrih Bubek u svom pismu od 6. siječnja 1397. godine. Ban opisuje pljačke služavki, volova i imovine, ubojstva i iznenadne noćne napade no jedan događaj ostaje kao svjedok brutalnosti. “biskup zagrebački Ivan Šipuski dao je brojna svježe pokopana mrtva tijela ponovo iskopati, izvaditi iz groblja i ponovo zakopati van posvećene zemlje”.

U očima biskupa Ivana, građani Gradeca bili su oličenje zla s kojim je trebalo obračunati pa je tako naredio njihovo izopćenje, odnosno ekskomunikaciju o čemu je u arhivama sačuvan cijeli dopis i presuda kako na “Gradecu treba zabraniti bogoslužja, te građane izopćiti”. Danas taj popis izopćenika zapravo čini i popis stanovništva koji otkriva i kako su dva trgovca iz Firence bili barjaktari tijekom brojnih napada građana Gradeca na Kaptol.

Ovaj dodatak spisu znači kako su predvodnici napada na Kaptol, kanonike i biskupa bili iz Firence, svojstvene po pučkim pokretima i stranačkim borbama. Jesu li oni prenijeli ideju o strankama i pokretima u Gradec, zašto su samo oni zavedeni kao stjegonoše?

Izopćenje je trajalo od 8. siječnja do 13. travnja kada biskup ukida crkvene kazne. U međuvremenu, sukobi su se nastavili borbama po selima koja su pripadala Gradecu, s jednako snažnim napadima na Kaptol. U jednom trenutku, sukob je toliko eskalirao da je na njegovom samom koncu Kralj uzeo građane Gradeca u zaštitu.

Spisi otkrivaju kako je do sukoba dolazilo i tijekom 15. stoljeća, vremena kada se na horizontu, preko Turopolja, pojavljuju Turci. Tek godine 1850. dotadašnja naselja Gradec i Kaptol ujedinjeni su zajedno s okolnim, njima podvrgnutim naseljima u jedinstveno naselje, Zagreb.

Slobodni i kraljevski grad Zagreb