Jedno od dvanaest hrvatskih plemena, čija se imena spominju uz Pactu conventu 1102. godine, bribirski su knezovi Šubići. Gospodarski i društveni uspon obitelji vezan je uz posjed Zrin na padinama Zrinske gore, uz lijevu obalu rijeke Une. Upravo po tom posjedu će obitelj s vremenom promijeniti ime u Zrinski.
Otada poznati pod tim imenom, Zrinski su, kao jedna od najvažnijih hrvatskih i ugarskih plemićkih obitelji, obilježili povijest obje zemlje. Njihova recepcija kao velikih ratnika i pokrovitelja umjetnosti i danas je dio nacionalnih narativa Hrvata i Mađara.
Obrazovani su u internacionalnom multilingvalnom okruženju te zauzimaju ulogu posrednika između kultura i nacija. Spadaju medu najistaknutije predstavnike internacionalnog plemstva Habsburške Monarhije.
Nekoć bogata zbirka
Na brojnim posjedima u Hrvatskoj, osobito u Čakovcu, Zrinski su raskošno opremali svoje rezidencije. Tek su rijetki fragmenti sačuvani. Naručiteljsku je djelatnost članova obitelji, posebno Petra, Nikole i Adama Zrinskog, moguće rekonstruirati na temelju popisa predmeta, portreta te malobrojnih vrijednih artefakata.
Zrinski su posjedovali bogatu zbirku oružja s primjercima ratnih trofeja – osmanskog oružja, kao i zbirku orijentalnih predmeta. U njihovoj je riznici čuvana i dragocjena numizmatička kolekcija, a posjedovali su i zbirku prirodnina. Nakon konfiskacije i pljačke posjeda 1670. godine, primjerci iz riznice Zrinskih dospjeli su u privatne, a potom u muzejske zbirke.
U Mađarskom nacionalnom muzeju iz posjeda Zrinskih iz Čakovca sačuvani su pokal od školjke u srebrnom pozlaćenom okovu kojeg nosi figura Atlasa i posuda u obliku jelena, izvedena od pozlaćenog srebra koja je prikazana na fofografiji.
