U povodu 150. obljetnice rođenja hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić, Stripforum je objavio cjelovito strip izdanje njezine poznate knjige “Priče iz davnine”. Scenarij za ovo izdanje napisao je Davor Špišić, dok je crteže izradio Tomislav Košta.
Špišić ističe da su likovi iz prizvani iz mita i oživljeni maštom Ivane Brlić-Mažuranić, jednoga dana pred njega iskočili. Kosjenka, Regoč, Malik Tintilinić, Potjeh, Stribor, Neva Nevičica, Palunko, Rutvica, Jaglenac i Toporko su samo neki od njih.
Uz ove likove, dobio je izobilje avantura – od mačevalačkih dvoboja i opsada zamkova do plovidbi dalekim oceanima i istraživanja pećina s blagom, od zatočenih princeza i ognjenih zmajeva do čarobnjaka s okultnim moćima i vitezova dostojnih blještavog Grala.
Špišić smatra da je Ivana Brlić-Mažuranić stvorila svijet mašte ravnopravan Tolkienovoj sagi “Gospodar prstenova” ili popularnoj seriji “Igra prijestolja”. Kroz model mračnih i uzbudljivih slavenskih mitova, otkrivala je i trasirala puteve u izvanvremenske dimenzije, osjetljiva na brutalna naličja svijeta neosjetljivog prema slabima i prezrenima.
“Priče iz davnine” razobličuju vjekovno zlo koje se neprestano obnavlja u novim oblicima, hraneći se ljudskim oportunizmom, kukavičlukom i najnižim animalnim porivima. Istodobno, ove priče uzdižu dobrotu i ljubav kao najmoćnije pokretačke sile svijeta. Bajke Ivane Brlić-Mažuranić, s moćnom moralnom energijom, kritiziraju i optužuju bahatost moćnika te njihovu neosjetljivost prema ljudima kojima vladaju.
Brlić-Mažuranić progovara o zlostavljanim i hrabrim ženama, disfunkcionalnim obiteljima, bratoubilačkim sukobima, poniženjima starih u ime kulta mladosti, luzerima i društvenim izopćenicima, kratkotrajnim pohlepama i dugotrajnim emocionalnim ranama.
Tama koju je Ivana nadahnuto istraživala, sjaji u “Pričama iz davnine” poput crnih bisera, razotkrivajući brojne traume koje nas i danas prate, čineći njezine priče suvremenima i relevantnima.
U stripu su obuhvaćene priče: “Kako je Potjeh tražio istinu”, “Ribar Palunko i njegova žena”, “Regoč i Kosjenka”, “Šuma Striborova”, “Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica”, “Lutonjica Toporko i devet župančića”, “Sunce djever i Neva Nevičica” te “Jagor”. Više saznajte ovdje.
