Prvi Leksikon utvrda Hrvatske u sto godina: povratak u svijet tisuću ruševina

Te su građevine nekada bile simboli moći i sigurnosti, dom ratnicima i stražarima, a danas, obrasle bršljanom i skrivene od pogleda, pričaju priče koje smo gotovo zaboravili.

Vjerovali ili ne, Hrvatska broji više od tisuću takvih lokaliteta. Većina ih je poznata samo onima koji žive blizu, kao mjesta otkud su potekla današnja naselja i gradovi diljem zemlje.

Dragocjeni Leksikon utvrda Hrvatske

Njihov sustavni prikaz bio je zadatak kojeg se uhvatili urednici Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Vlatka Dugački i Krešimir Regan. Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek drugi je takav pothvat u posljednjih stotinu godina i donosi sustavni pregled gotovo 1100 lokaliteta. Na nešto više od 800 stranica, ovaj impresivan rad okuplja priče, povijesne podatke i arhitektonske detalje koji otkrivaju bogatstvo hrvatske fortifikacijske baštine.

Prvi se puta na jednom mjestu obrađuju srednjovjekovne i ranorenesansne utvrde na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Rezultat je to rada koji je trajao punih šest godina, uz bezbroj izazova na terenu i izvan njega.

 

Prvi ozbiljan pokušaj sustavnog obuhvaćanja hrvatskih utvrda napravio je povjesničar Đuro Szabo 1920. godine u svojoj knjizi Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji.

Ovo djelo već više od jednog stoljeća predstavlja ključni izvor za sve istraživače srednjovjekovne arhitekture. Urednik Krešimir Regan tako se s punim poštovanjem prema svom prethodniku, odlučio nadovezati na taj rad, ali i proširiti ga suvremenim spoznajama, detaljnim analizama i fotografijama.

“Oduvijek sam bio fasciniran utvrdama. One nisu samo građevine; one su priče o ljudima, borbama i vremenu koje više ne postoji”, kaže Regan. Rad na knjizi započeo je 2018. godine, a obuhvatio je istraživanje terena, prikupljanje literature i dokumentiranje lokaliteta. Ipak, proces je bio sve samo ne jednostavan. Epidemija korone usporila je putovanja i onemogućila terenski rad, dok je završna faza prijeloma knjige trajala gotovo deset mjeseci.

No, unatoč izazovima, Regan i njegov tim uspjeli su ostvariti ono što se činilo nemogućim. Leksikon okuplja povijesne podatke i fotografije svake utvrde, od onih koje su danas tek ruševine do onih koje i dalje relativno očuvane ili obnovljene ponosno stoje na svojim brdima.

Priče sa zidina

Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek je, kako ga Regan opisuje, podijeljen u tri cjeline. U prvom i najvećem dijelu su obrađeni lokaliteti abecednim redom. U drugom dijelu leksikona je Pojmovnik, u kojem su obrađeni osnovni pojmovi iz srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva. U trećem dijelu je Index.

Svaka utvrda u Reganovom leksikonu tako priča vlastitu priču. Neke od njih svjedoče o krvavim bitkama, dok druge govore o svakodnevnom životu u sjeni ratnih prijetnji. Jedan od primjera koji autor posebno ističe je Kamičak na rijeci Krki. “To mjesto ima posebnu energiju”, kaže Regan. “Stajati tamo, iznad rijeke, i gledati u ostatke zidina – gotovo da osjetite prošlost.”

Još jedno fascinantno mjesto je Novigrad Dalmatinski, čije zidine čuvaju sjećanja na razne epohe. Regan je uspio pronaći i stare fotografije koje prikazuju ovu utvrdu u boljem stanju nego što je danas, dajući čitateljima jedinstveni pogled na ono što je nekada bilo.

Međutim, leksikon nije samo skup priča. Ovo je i ozbiljan znanstveni rad koji analizira arhitektonske osobitosti i geostrateški značaj utvrda. Regan otkriva kako su se ove građevine razvijale kroz stoljeća, prilagođavajući se tehnološkim i društvenim promjenama.

Povratak zaboravljenih utvrda

Jedna od najvećih vrijednosti leksikona leži u činjenici da donosi podatke o lokalitetima koji do sada nisu bili dokumentirani. Reganov tim proveo je godine obilazeći teren, često pronalazeći utvrde koje su bile doslovno zaboravljene. “Bilo je trenutaka kada bismo pronašli ostatke zidova usred ničega, bez ikakvog traga u povijesnim zapisima”, prisjeća se autor. “To je bilo nevjerojatno iskustvo – kao da oživljavate povijest.”

Posebno zanimljivi su slučajevi gdje su pronađene stare fotografije ili skice koje prikazuju kako su utvrde izgledale prije nego što su ih vrijeme i zanemarivanje uništili. Reganova knjiga daje tim lokalitetima novi život, istovremeno podsjećajući na važnost očuvanja kulturne baštine.

Gdje i kako pronaći leksikon?

Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek dostupan je u knjižari Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Frankopanskoj ulici u Zagrebu, preko web trgovine zavoda te kod odabranih partnera.

 

 

Ovo djelo nije samo vodič kroz povijest, već i poziv na istraživanje. Svaka stranica knjige nudi priliku za otkrivanje nečeg novog, bilo da se radi o utvrdama koje nikada niste posjetili ili o pričama koje niste čuli.

U vremenu kada zaboravljamo vlastitu povijest, Reganov leksikon dolazi kao podsjetnik na to koliko je bogata baština Hrvatske. Utvrde i dvorci o kojima knjiga govori nisu samo ruševine; oni su simboli prošlih vremena, mostovi između prošlosti i sadašnjosti. Možda je vrijeme da i vi krenete na putovanje kroz povijest. Na brdima, uz rijeke i u tihim dolinama, tisuću hrvatskih utvrda čeka na vas, spremno ispričati svoje priče – kroz stranice ovog leksikona ili uživo