U srcu park-šume Maksimir u Zagrebu nalazi se jedan od najvažnijih spomenika hrvatske kulturne i povijesne baštine — Sokolska mogila. Ovaj humak s kojeg puca pogled na dio Maksimira podignut je 1925. godine i simbolizira tisućugodišnju povijest hrvatskog kraljevstva.
Izgradnja Sokolske mogile povezana je s obilježavanjem tisućugodišnjice hrvatske državnosti 1925. godine, kada je diljem zemlje održano niz manifestacija i događanja. Posebno značajan bio je III. hrvatski svesokolski slet, održan od 14. do 16. kolovoza 1925. u Zagrebu. Hrvatski sokolski savez odlučio je trajno obilježiti ovaj jubilej izgradnjom mogile koju je projektirao poznati arhitekt Aleksandar Freudenreich.
Simbolika zemlje
Zemlja za izgradnju mogile donesena je iz 155 povijesno značajnih mjesta diljem Hrvatske, a uz svaki uzorak priložena je spomenica s opisom događaja vezanog uz to područje. Na svečanosti 15. kolovoza 1925., predstavnici sokolskih društava iz cijele zemlje istresli su vreće sa zemljom na humak, uz zvuke fanfara i domoljubne pjesme. Dirljiv trenutak bio je kada je gvardijan iz Knina simbolično položio posljednju vrećicu uz riječi:„Polažem grudu svete zemlje koje su nosile prvog i posljednjeg hrvatskog kralja.“
Osim zemlje, u temelje mogile položeni su i brojni predmeti hrvatske kulturne baštine, uključujući knjige, novine i časopise. Oko humka je posađeno deset lipa, simbolizirajući deset stoljeća hrvatske državnosti.
Prvotno je bilo planirano da vrh mogile koja je dovršena 1926. godine. krasi brončani kip sokola raširenih krila, djelo kipara Ive Kerdića. Nažalost, skulptura je uništena prije postavljanja, pa je kameno postolje ostalo prazno desetljećima.
Tek 1994. godine, na inicijativu Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, pokrenuta je obnova mogile. U humak je tada dodana i gruda hrvatske zemlje koju je blagoslovio papa Ivan Pavao II. tijekom svog posjeta Zagrebu.
Dana 28. svibnja 1995., povodom Dana oružanih snaga Republike Hrvatske, na vrh mogile postavljena je nova skulptura sokola. Ova skulptura, djelo akademskog kipara Marijana Gajšaka, simbolizira snagu i slobodu hrvatskog naroda. Nakon Gajšakove smrti, djelo je dovršio akademski kipar Mladen Mikulin.
Sokolska mogila u Maksimiru danas je zaštićeno kulturno dobro i nezaobilazna točka za sve koji žele dublje razumjeti povijest i identitet Hrvatske. Ovaj spomenik nije samo podsjetnik na prošlost, već i simbol ustrajnosti i nacionalnog ponosa, čuvajući sjećanje na tisućljetnu borbu za slobodu i suverenitet.
