Vlasnici, odnosno upravitelji dvoraca diljem Hrvatske postaju svjesniji činjenice da sama građevina okružena parkom koja nudi uslugu pansiona nije dovoljna kako bi privukla posjetitelje.
Potrebno je vezati i drugi sadržaj, bogatije iskustvo kao dodatnu vrijednost koja se nudi posjetitelju pojedine mikrolokacije. U kontekstu obnove dvorca, njegova buduća uloga mora biti osmišljena i planirana u skladu s povijesnom svrhom unutar mikrolokacije.
Poznat izazov
Izazov održivosti dvorca poznat je. Na pitanje kako i u kojem omjeru neki dvorac spaja komercijalne i kulturne sadržaje, različito se odgovara i kako se čini, recept uspjeha nekog dvorca na koncu je mjerljiv i u broju posjetitelja. Godinama traju istraživanja, motrenja, pripreme i prijave raznih projekata na programe sufinancirane sredstvima EU fondova koji povezuju internacionalne partnere unutar prekograničnih suradnji.
https://blagamisterije.com/putovanje-dvorcima-hrvatske-zasto-neki-dvorci-prosperiraju-dok-drugi-propadaju/25229/
Jedan od osnovnih ciljeva tih programa jest povezivanje kulturnih točaka u zemljama pojedinih regija Europe čime se generira veća vidljivost na proširenoj turističkoj mapi, veća posjećenost, a samim time i prihod koji omogućuje visok stupanj održivosti.
U Europskoj uniji su odavno svjesni potrebe za interdisciplinarnom suradnjom raznih struka s ciljem komercijalizacije kulturne baštine, omogućujući tako široj zainteresiranoj javnosti uživanje i korištenje bogatog kulturnog naslijeđa.
Dok se jedni uređuju drugi propadaju: što se događa s dvorcima Hrvatske?
Kako smo do sada vidjeli, ako ne postoji neka imovinsko-pravna prepreka, najveći problem nije obnoviti dvorac zato što znanja, kapaciteti i načini postoje, već ga naposljetku održati jer obnovljeni dvorac bez planiranja komercijalne komponente dostupne širem krugu posjetitelja za desetljeće ili dva može postaje opterećenje u proračunu nekog grada ili općine.
Primjeri obnove
Primjeri moderne obnove ukazuju na trend suvremenog pristupa korištenju kapaciteta obnovljenog dvorca u skladu s njegovom povijesnom ulogom, ali i geografskom mikrolokacijom. Tako izvana obnovljeni u skladu s pravilima konzervatorske struke, iznutra bivaju preuređeni u centre za posjetitelje raznih namjena, muzeje ili galerije, ali i s izraženom komercijalnom komponentom poput hotelsko-ugostiteljske ponude, suvenirnice, ulaznice za park prirode ili organizacije povijesno-zabavnih manifestacija.
Takvi su primjeri dvorac Janković u Suhopolju, gdje je u centar za posjetitelje integriran i smještaj s doručkom, novije proširen dodatnim smještajnim kapacitetima. Ovdje kontinuirano rade na povećanju kvalitete smještaja kroz razna događanja, dodatne sadržaje poput vinarije i saune u podrumskom dijelu te višenamjenske dvorane u prizemlju, ali i mogućnosti organizacije raznih događanja.
Uz njega dodatne smještajne kapacitete nudi kurija Janković u Kapela Dvoru kao heritage hotel s četiri zvjezdice, a dodatni kulturni sadržaj se omogućuje u dvorcu Pejačević u Virovitici u kojemu je smješten gradski muzej s novim stalnim postavom „Drveno doba“. Dvorac Janković u Cabuni bi po planiranom završetku obnove polovicom 2023. godine trebao zaživjeti kao Centar za kulturu zdravlja te bi tako zaokružio proces popularizacije kulturno-povijesne mikrolokacije Virovitičko-podravske županije.
Planiranje i integracija
Na trasi dugoj samo 35 kilometara tako možemo pobrojati tri novo obnovljena dvorca, dok je četvrti u procesu obnove županijskim i europskim sredstvima. Ovo omogućuje zadržavanje posjetitelja, održivo iskorištavanje i uživanje u punim potencijalima svakog kulturno-povijesnog dobra te revitalizaciju i inkluziju lokalne zajednice.
U drugom primjeru, obnova dvorca Trenkovo u Požeško-slavonskoj županiji u samom je začetku. Odobrena su EU sredstva za izradu projektne dokumentacije za obnovu čime bi on postao posjetiteljski centar posvećen barunu Trenku i nova kulturno-turistička destinacija Požeško-slavonske županije te cijele Slavonije, dostupna turistima i široj javnosti. Posjetiteljski centar će objedinjavati kulturne, turističke, prirodne, materijalne i nematerijalne znamenitosti i baštinu bogatih povijesnih zbivanja i prilika ovog kraja i Trenkovog života.
Bez obzira na to što se dvorac Trenkovo nalazi u južnoj dolini parka prirode Papuk, koji uživa i zaštitu UNESCO-a, u sklopu Općine Velika koja u posljednjih nekoliko godina bilježi revitalizaciju turističkih potencijala, bez smještajnih kapaciteta, unutarnacionalnih projektnih poveznica i prekograničnih suradnji dugoročni opstanak nije zagarantiran.
Omjer sadržaja
Vodeći se činjenicom da dvorac mora imati sadržaje kulturne, ali i komercijalne namjene budući da posjetitelj na lokaciji mora imati priliku potrošiti novac, planiranje razvoja i obnove nekog dvorca uključuje i njegovo pozicioniranje na globalne turističke karte.
Dobar primjer takvog interdisciplinarnog pristupa predstavlja još jedan projekt financiran iz fondova EU. “Mreža živih dvoraca” ima za cilj očuvanje i vrednovanje ljetnikovaca i dvoraca kroz razvoj zajedničke prekogranične turističke ponude te integraciju inovativnih aktivnosti očuvanja i predstavljanja baštine. U Hrvatskoj su u projektu koji je trajao od 1. listopada 2018. do 30. rujna 2021. sudjelovali Stari grad Varaždin, Stari grad Čakovec, Dvor Veliki Tabor, Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici (Muzej seljačkih buna), a u Sloveniji Dvorac Rakičan, Dvorac Ptuj i Celjski dvorac.
“Glavna vodilja projekta je osnivanje zajedničke robne marke vezane za dvorce i ljetnikovce, koja će pomoći u boljoj prepoznatljivosti i promociji, sa željom da se isti u zemlji i inozemstvu predstavljaju kao zajednički turistički proizvod po uzoru na dvorce južne Češke i bavarske dvorce. Dvorci su spomenički i kulturno zaštićeni objekti, zbog čega je njihova namjena često rigidno određena, pa su promjene teške i skupe.
Projekt će posvetiti puno pažnje traženju rješenja kako s malim investicijama i modernom IKT opremom popuniti praznine i gradovima udahnuti novi život, a posjetiteljima bolje iskustvo” stoji na službenoj web stranici projekta. Ovim projektom je obuhvaćena kulturna baština prekograničnog područja kao osnovica kvalitetnog iskustva ciljanih skupina kroz sofisticirana tehnološka rješenja, održivi turizam, proširenje i promociju aktualnih turističkih ponuda.
Pravi recept
Postoje različiti primjeri upravljanja nad dvorcima u Hrvatskoj što ovisi o njihovoj namjeni. Zajednički nazivnik svih uspješnih primjera podrazumijeva obnovljen dvorac s planiranom primjerenom komercijalnom ponudom te kulturno-društvenom komponentom, a koja uključuje povijest područja i edukaciju posjetitelja. Najveći izazov stoga predstavlja osmišljavanje stalne sveobuhvatne ponude i dodatnog sadržaja za sve zahtjevniju publiku, a zatim i međunarodni plasman takvog kulturno-turističkog proizvoda.
Nematerijalna kulturna baština jest rezultat međunarodnih prilika kroz povijest pa je logično da ju se međunarodno eksponira i poveže putem raznih (inter)nacionalnih projekata čime se omogućuje njena obnova te dugoročno održanje, zaštita i održivost.
Piše: Ana Mičić
Ovaj članak osmi je dio serijala “Sudbine baštine” koji istražuje načine komercijalizacije kulturne baštine današnjih prostora Republike Hrvatske. Objavljen u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije. Cijeli serijal moguće je pročitati na ovoj poveznici.
Želite li doprinjeti nastavku serijala, navesti primjer ili prijaviti slučaj? Obratite nam se preko email adrese [email protected] .
