fbpx
U pozadini senzacije, odvijala se borba muzeja oko sudbine jedne gorostasne psine uhvaćene kod Kraljevice
Blaga & misterije
Tajne muzeja

U pozadini senzacije, odvijala se borba muzeja oko sudbine jedne gorostasne psine uhvaćene kod Kraljevice

04.09.2018. Ured za blaga i misterije

Sve je započelo 1. rujna 1934. kada su ribari u jednoj uvali kod Kraljevice ulovili u mrežu gorostasnu psinu Cetorhinus maximus. Događaj je odmah postao senzacija koja je obuzela javnost čemu su pomogli i brojni medijski naslovi u kojima je prednjačila tada popularna revija Svijet. “Pogled na Kraljevicu;Morski pas, nakon borbe od četiri sata, na kopnu u Kraljevici; G Ribari S. Jurković, J. Katnić i I. Turina koji su ulovili neman.”

Kod tunere Grabrova u Kraljevici, bio je, eto, ulovljen više od 8 m dugačak morski pas, težak oko dvije tone. Trojica spomenutih ribara bili su glavni, a pomagalo im je još tridesetak ljudi da ribu mrežom uhvate, dovuku na obalu i umlate.

No, u pozadini senzacije odvijala se još jedna priča koja se na koncu spojila sa samim događajem i odredila sudbinu morskog psa. Pojavilo se naime, pitanje, što s lešinom nemani, budući da su dva muzeja izrazila interes da morskog psa očuvaju, prepariraju i izlože. Jedan muzej bio je onaj Zoološki u Zagrebu, a drugi njegov pandan iz Ljubljane.

Blaga & misterije

Morski pas je pak, odmah bio dopremljen u Zagreb gdje je izložen u baraki zagrebačkog Zbora ( danas Velesajam, op.ur. ) postao prava atrakcija koju je bilo moguće pogledati u zamjenu za novac nužan za popravak ribarskih mreža koje je psina razderala.

Zagrebački morski pas

Došao ga je pogledati i zoolog Krunoslav Babić, tadašnji ravnatelja zoološkog muzeja u Zagrebu koji je zaključio kako se radi o bezopasnoj vrsti koja se hrani planktonom. Babić je i odigrao najveću ulogu u drugoj, pozadinskoj priči o morskom psu iz Kraljevice.

Suvremenici i medijski napisi bilježe ostatak priče. “Iz Ljubljane su danas ujutro stigla u Zagreb dva čovjeka, i oni nastoje svim silama, da gorostasna psina bude prevezena u Ljubljanu i da ostane ondašnjem muzeju.” S druge strane, zagrebački zoološki muzej nije imao sredstava kojima bi otkupio morskog psa pa su se bacili na traženje sponzora.

Blaga & misterije

Kako je vrijeme prolazilo, tako su borba dva muzeja postajala sve dramatičnija. “Za sada je sigurno, da gorostasna psina ostaje u Zagrebu 3 dana, a glede daljnjega vode se pregovori i vlada neizvjesnost. Slovenci, koji su došli iz Ljubljane, tvrde dapače, daje riba zabunom dopremljena u Zagreb i daje bilo ugovoreno da se ima odmah prevesti u Ljubljanu. Čak što više tvrde, da su za nekih 6500 dinara kupili sve što je potrebno za konzerviranje ribe. Predlagali su i to da bi zagrebačkom muzeju ostala koža, a ljubljanskome – kostur. Ovaj prijedlog bi popraćen smijehom stručnjaka, jer morska psina ima hrskav kostur, koji se ne da konzervirati. Zanimljiva borba za golemu ribu je u punom teku…”

U međuvremenu, profesor Ljudevit Jurak psinu je “formalinom i sublimatom” privremeno konzervirao i na koncu, borbu dva muzeja riješila je zdravstvena komisija koja je ustanovila “da se on nalazi u vrijenju i da se ne smije otpremati dalje.”

Tako je morski pas ostao u Zagrebu do danas. Dugo i mukotrpno prepariranje izveo je muzejski preparator Pavao Allinger. Tijekom postupka, dva je dana odvajao i čistio kožu koja je sama težila oko 800 kg.

Potom je napravljen model koji je točno odgovarao dužini i obujmu gorostasne životinje. S obzirom na težinu i nemogućnost manipulacije gorostasna psina i danas je izložena na mjestu gdje je i preparirana. Tko je na koncu platio troškove prepariranja, i danas je misterija.

Hrvatski prirodoslovni muzej jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj, smješten je u povijesnoj plemićkoj palači na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada. Muzej prikuplja, čuva, izučava i prezentira razne prirodnine kao svjedočanstva ili dokumente vezane za prirodoslovlje Hrvatske. U muzejskim se zbirkama nalazi više od 2 milijuna primjeraka minerala, stijena, fosila, prepariranih biljaka i životinja iz svih krajeva hrvatskog ozemlja, ali i iz susjednih zemalja te s drugih kontinenata. Više o muzeju, atrakcijama i zbirkama koje čuva možete saznati na ovom linku. 

Izvori:

JOSIP BALABANIĆ KRUNOSLAV BABIC, HRVATSKI ZOOLOG, SVEUČILIŠNI PROFESOR ZOOLOGIJE I MUZEALAC (Senj, 1875. – Opatija, 1953.)

Prirodoslovni muzej u Zagrebu