U neposrednoj blizini Vukovara, nizvodno uz Dunav prema Iloku, nalazi se jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj- Vučedol.
Tu je obala Dunava visoka jer se do rijeke prostire vukovarska lesna zaravan. Lesno tlo je vrlo plodno pa su vukovarski vlastelini, grofovi Eltz, oko Vučedola uzgajali kukuruz, pšenicu, raž i druge kulture te ondje gradili svoje majure i kurije.
Početkom 20. stoljeća u Vučedolu sagrađena je kurija Vila Streim. To je neoromantičarsko-kasnosecesijsko zdanje, nastalo od 1918. do 1920. godine.
Vučedol
Upravo u blizini te kurije, a na lokalitetima vinograd Streim, kukuruzište Streim, Gradec i vinograd Karasović, najvažniji su dijelovi znamenitog arheološkog nalazišta Vučedol.
Najstariji sloj je starčevačka kultura (mlađe kameno doba ili neolitik), a potom su vrlo bogate oznake triju eneolitskih kultura: badenske, vučedolske i kostolačke. Po starosti, to je prijelaz iz bakrenog u brončano doba, odnosno najvažniji nalazi potječu iz 3. tisućljeća prije Krista (oko 3000. do 2200. godine pr. Kr.)
U sklopu nalazišta uzvišica Gradac predstavlja neku vrstu akropole, s dobrim položajem za pristup prema Dunavu. Arheološki nalazi s Vučedola vrlo su izdašni, uz mogućnost rekonstrukcije gotovo cjelokupnog načina života tadašnjih ljudi- od nastambi, cilindrićnih jama ili ostava do prave industrije keramike.
Pronađeni su iznimno očuvani i vrijedni ostaci keramike i raznih ukrasa, a najpoznatija je svakako vučedolska golubica.
U istraživanjima, koja su počela još 1897. godine i nastavljena 1933., 1938. te sustavno od 1984.. godine, sudjelovalo je mnogo hrvatskih i stranih arheologa i drugih stručnjaka (J. Brunšmid, R. R. Schmidt, V. Hoffiller, S. Dimitrijević, N. Majnarić- Pandžić i drugi).
Od 1984. godine postoji cilj stvaranja arheološkog muzeja (in situ) na Vučedolu, tim više što se u blizini nalazi park prirode i dunavsko kupalište (s turističkom ponudom). Tijekom Domovinskog rata Vučedol je uništen, nalazi su pokradeni i razneseni, a sustavna istraživanja prekinuta.
Istraživanja nastavljena poslije rata
Istraživanja su ponovno nastavljena 2000. godine kada je utvrđeno da je na položajima Vinograda i Kukuruzišta Streim bilo podgrađe, u kojem je živjela većina stanovništva, dok je akropola na Gradcu, sa svojim iznimnim građevinama (kuće megaronskoga tipa, građevine s apsidom), bila upravno i vjersko središte naselja.
Najveći procvat naselje je doživjelo upravo u doba vučedolske kulture (III. tisućljeće pr. Kr.). Mrtvi su bili pokapani u jamama unutar naselja; ističe se grob bračnoga para otkopan 1938. na Gradcu, te grob muškarca i sedam žena otkopan na Vinogradu Streim 1985.
Muzej podno platoa Vinograd Streim
Muzej vučedolske kulture otvoren je 30.lipnja 2015.godine, a projektirao ga je arhitekt Goran Rako. Prostire na oko 1200 četvornih metara, a u njegovim prostorijama su prikazani ne samo neposredni arheološki nalazi nego i prikaz rekonstrukcije vučedolske kulture.
Teme obuhvaćene stalnim postavom su: geološki položaj Vučedola, naziv kulture, najraniji Indoeuropljani, stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, naselja, kuća, odjeća i tkanje, zanati i obuća, metalurgija, keramika, horizont, kalendar, grobovi, Vučedolac, religija, vučedolska kultura i istodobni svijet te nastajanje muzeja.
