fbpx
U njezinoj unutrašnjosti je Ples mrtvaca, čuvena freska na kojoj ruku pod ruku plešu kraljevi, trgovci, kardinali, pa i sam Papa
Foto: Unutrašnjost crkve sv. Marije na Škrilinah kraj Berma/central-istria.com
Dvorci i nasljeđe

U njezinoj unutrašnjosti je Ples mrtvaca, čuvena freska na kojoj ruku pod ruku plešu kraljevi, trgovci, kardinali, pa i sam Papa

11.10.2018. Ured za blaga i misterije

Na mjesnom groblju, na obroncima šumovita brežuljka koji je udaljen kilometar od središta Berma nedaleko Pazina, stoji crkva Sv. Marije na Škrilinah (stijenama, ponegdje se zove i “škriljinah”). Ova gotička jednobrodna građevina čuva u svojoj unutrašnjosti jedno od najvrjednijih i najpoznatijih ostvarenja istarskog srednjovjekovnog slikarstva.

Foto: Sveta Marija na Škriljinah na groblju Berma

Dobro sačuvane kasnogotičke freske nastale 1474. godine prekrivaju gotovo u potpunosti unutrašnje zidove crkve, a djelo su majstora Vincenta iz Kastva, potpisan na južnom zidu iznad bočnih vrata, i dva njegova suradnika.

Slike su rađene po narudžbi beramske bratovštine sv. Marije, tako da je glavnina prostora na slikama posvećena scenama iz Marijinog i Isusovog života.

Najsnažniji dojam pobuđuje freska “Ples mrtvaca” gdje ruku pod ruku plešu kraljevi, trgovci, kardinali, pa i sam Papa. Freske pjesnički ilustriraju motiv prolaznosti života koji je u to doba bio čest na području Europe, a posebno nakon takozvane „crne smrti“, odnosno epidemije bubonske kuge 1346. godine.

Foto: Ples mrtvaca u crkvi sv. Marije na Škrilinah kraj Berma

Ples mrtvaca podsjeća da svakoga čeka Božji sud i daje nam još jednu priliku da razmislimo kako živimo i u što ulažemo svoj zemaljski život. Na slici je prikazana povorka u kojoj se nižu parovi: jedan živ čovjek i jedan kostur ili trula lešina.

Mrtvi sviraju različite glazbene instrumente te pokunjene žive odvode u grob veselo plešući i poskakujući. Beramska povorka Plesa mrtvaca završava anegdotom u kojoj trgovac pokušava podmititi smrt hrpom zlatnika, no smrt ga ipak odvodi u grob poručujući svima nama da je nepotkupljiva.

Foto: Ples mrtvaca

Sama crkva još je starija i datira u 13. stoljeće, odnosno doba gotike. Nekada je crkva uza se imala mali samostan koji je danas srušen.

Početkom 18. st. crkvica je barokizirana i tada je ispred pročelja dograđen trijem (lopica), a u unutrašnjosti je uklonjen gotički svod u svetištu, podignut novi mramorni oltar, obnovljen prijašnji i oslikan novi drveni strop, a probijeni su prozori na bočnim stijenama i na pročelju crkve.

Tada su bojom premazane sve freske, a dio ih je i uništen otvaranjem novih otvora.

Foto: central-istria.com

Radovi su ponajprije opravdavani nemogućnošću da crkva primi sve hodočasnike pa im je osiguran zaklon da bi mogli slušati misu. Obnovljena 1912. godine uz veliku brigu i zalaganje Antona Gnirsa, austrijskog konzervatora, a tada je dodana i sakristija sa stražnje strane.

Istarske su freske uglavnom izrađivali umjetnici iz Pule, Vodnjana i Kopra. Za većinu je fresaka ipak bio angažiran Vincent iz Kastva, a to se tumači jakim glagoljaškim vezama.

izvor: Lenka  Šajina- Istarske freske; Turistička zajednica središnje Istre