in

Koje sve tajne skriva Trenkov dvor, mjesto posvećeno pothvatima legendarnog baruna Trenka i njegovih pandura?

Foto: Trenkov dvorac/Blaga&misterije

Selo Trenkovo između Velike i Požege vezano je za legendarnog ratnika i slavonskog plemića baruna Franju Trenka kojeg i danas ljudi pamte kao hrabrog junaka ali i buntovnika koji je u Slavoniji u 18. stoljeću posjedovao nekoliko velikih vlastelinstava.

Foto: Trenkov dvorac 2020. godina/© Blaga&misterije

Jedno od njegovih posjeda nalazi se u ovom mirnom slavonskom selu, a narod ga je nazvao Trenkov dvorac. Iako je danas u lošem stanju, Požeško-slavonska županija pokrenula je projekt za obnovu dvorca i perivoja.

Današnji kasnobarokno-klasicistički dvorac izgrađen je nakon Trenkove smrti, dakle u drugoj polovici 18. ili početkom 19. stoljeća. U Trenkovo doba stajala je tu barokna kurija koja je kasnije dograđena i pretvorena u današnji dvorac.

Foto: Trenkovo/©Blaga&misterije

Ipak, o Trenkovom dvorcu i danas puno toga ostaje nepoznato jer on nikad nije bio detaljnije istraživan. Moguće je da je spomenutu staru kuriju dogradio njezin vlasnik Ivan barun Peterffy nakon 1754., a dvorcu konačni izgled dao Jakob grof Svetić 1819. godine.

Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije

Usprkos zapuštenosti, današnji perivoj dvorca svjedoči o botanički i kompozicijski vrijednom djelu perivojne arhitekture. Zanimljivost perivoja je bio takozvani Trenkov hrast ispod kojeg je, prema legendi, barun Trenk proglašavao presude kmetovima.

U dvorcu je nakon završetka Drugoga svjetskoga rata do 1989. bila osnovna škola, a kasnije se povremeno koristio u različite svrhe, između ostalog i za postrojbe u Domovinskom ratu.

Ovaj spomenik nulte kategorije bio je u vlasništvu tvrtke Kutjevo d.d. koja ga je u jesen 2019. godine prodala Požeško-slavonskoj županiji za 220.000 eura. Županijske vlasti ga pak, planiraju obnoviti koristeći dio sredstava programa „Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“ iz kojeg je od 2016. do danas povučeno bespovratnih 1,5 milijardi kuna.

Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije
Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije
Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije

Dio tih sredstava koristit će se za obnovu dvorca Trenkovo koji će prema planu postati posjetiteljski centar posvećen barunu Trenku te će se staviti u turističke, kulturne i edukacijske svrhe i bit će dostupan široj javnosti. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za koju je alocirano 3.8 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a u međuvremenu je osigurano i 71 milijuna kuna za potpunu obnovu i revitalizaciju Trenkova, mjesta koje se tako naziva baš zbog ostavštine i gotovo mitološke prisutnosti baruna Trenka. Do 1912. godine, mjesto se zvalo Mitrovica, no njegovi su žitelji odlučili da ga prozovu Trenkovo.

Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije
Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije

Barun Franjo Trenk (1711.-1749.)

Među najpoznatije, ali i najkontroverznije osobe prve polovice 18. stoljeća na tlu Slavonije, kao i na području tadašnje Austro-Ugarske monarhije, ubraja se barun Franjo Trenk. Vojnik, vlastelin, buntovnik, nezamislivo hrabra junačina, pustolov i osnivač poznate pandurske čete u Slavoniji ušao je u povijest Europe. On je prvi kreator glasovite kravate kojom je okitio svoje pandure i osnivač prve vojne glazbe u Europi. Ušao je u brojne priče i legende, književna djela i narodne pjesme.

Barun Franjo Trenk

Po krvi je bio Prus, po rođenju Talijan, državljanstvu Austrijanac, a po imanjima slavonski velikaš i Hrvat, Franjo barun Trenk svojih je 38 godina života burno proživio. Bez obzira na mjesto rođenja i podrijetlo često je ponavljao rečenicu : „Ja sam Slavonac!“.

Dva je puta osuđen na smrt i oba je puta izbjegao kaznu. Već u četvrtoj godini ispalio je metak iz kubure, upao je u žeravicu od koje su mu ostali ožiljci po licu. Putujući s ocem koji je bio austrijski pukovnik gledao je bitke po raznim krajevima i opredijelio se za vojnički poziv nakon što je završio školovanje kod požeških isusovaca. Po završetku vojne škole se oženio i sa suprugom i četvero djece odlučio živjeti na imanju blizu Požege. Međutim, godine 1737. kuga mu je oduzela i ženu i djecu, pa ogorčen i slomljen odlazi se boriti u rusku vojsku protiv Turaka kao plaćenik.

Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije

Ratovao je kao časnik Beča i carske Rusije, susretao se s carevima i caricama, posebno s Marijom Terezijom s kojom je prema legendi uživao u podrumu kutjevačke gospoštije, zagrijavajući se vinima kutjevačkog vinogorja. Kakav mu je bio život, a sve poradi njegove čudljive naravi, pokazuje ovaj podatak: 14 puta ranjen u ratu, imao je 102 dvoboja, a sa svojim pandurima ranio je ili ubio 7000 Francuza i Bavaraca te više od 3000 Prusa.

Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije

Mnogobrojni Trenkovi protivnici dizali su optužbe protiv njega. Uglavnom su ga tužili otpušteni časnici, a optuživali su ga za: pretjeranu okrutnost, pronevjeru, silovanje žena u gotovo svim mjestima kroz koja su prošli, neposluh, pa čak i za pobunu protiv carice i kraljice kojoj su se stavili na raspolaganje.

Sve su optužbe nekoliko puta odbacivane kao neosnovane, ali Trenkovi tužitelji nisu odustajali sve dok barun nije završio kao zatvorenik moravske tamnice u tvrđavi Spielberg povrh Brna u Moravskoj gdje je i umro 4. listopada 1749. godine. U kripti Kapucinskog samostana u Brnu i danas leži mumificirano tijelo baruna Franje Trenka. Na njegovim mumificiranim ostacima provedena su i antropološka istraživanja koja su se provela nakon što je nepoznata osoba vratila palac koji je dugi niz godina nedostajao na mumiji Trenka.

Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije
Foto: Trenkov dvorac/©Blaga&misterije

Tijelo ovog avanturiste, kockara, konfliktnog, ali izvrsnog vojnika fotografski je i fotogrametrijski obrađeno. Napravljena je virtualna rekonstrukcija njegova izgleda u vrijeme kada je došao u tvrđavu Spielberg kao doživotni zatvorenik 1748. Istovremeno se uz lice rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući i odjeću.

Piše Ivana Horvatek

Članak je nastao uz potporu agencije za elektroničke medije

izvor: Tomislav Đurić, Dragutin Feletar, Stari gradovi, dvorci i crkve Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema; Tomislav Đurić, Legende puka hrvatskoga; Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji; Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije, www.panora.hr;

Radno mjesto: Krvnik na neodređeno. Što je sve radila osoba čiji je posao bio druge ispratiti u smrt?

Dvorac Esterházy u Dardi bio je jedan od najljepših u Slavoniji i Baranji, no danas planovi ostaju neispunjeni, a snovi o obnovi nedostižni