in ,

Arhiva o stoljećima života u Dubrovačkoj Republici sada je dio “Sjećanja svijeta” UNESCO-a

FOTO: MKM / Grad Dubrovnik

Ukupno 73 arhivska fonda iz razdoblja Dubrovačke Republike na Općoj skupštini UNESCO-a u studenom 2023. upisani su na popis “Sjećanje svijeta”. Čuvaju se u Državnom arhivu u Dubrovniku. Kao bogato povijesno vrelo omogućavaju detaljno proučavanje dubrovačke prošlosti, stila života starih Dubrovčana i pružaju mnoštvo podataka o državno-pravnom ustroju Dubrovnika.

Dubrovačke vlasti su već 1278. godine uspostavile stalnu komunalnu notarsku i kancelarijsku službu. Od tog vremena kontinuirano su se evidentirali svi trgovački, kupoprodajni i drugi sporazumi, potvrde o posudbi novca, ženidbeni ugovori, oporuke, odnosno sve ono što je obilježavalo svakodnevni život Republike, sve do njenog kraja 1808. godine.

Uz zahvale i čestitke svima koji su svojim stručnim i znanstvenim radom pridonijeli izučavanju i prezentaciji tog vrijednog gradiva, uključujući sve prethodne i sadašnje zaposlenike i ravnatelje Državnog arhiva u Dubrovniku, ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek naglasila je da količina i kontinuitet prikupljenog gradiva, njegova starost i vrijednost, doista čini Arhiv Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovome dijelu Europe. Dodala je da Arhiv svjedoči civilizacijskim dosezima grada na Mediteranu, dalekosežnog utjecaja koji se ogledao u kulturnim i trgovačkim kontaktima s europskim i svjetskim vladarima onoga doba od Španjolske, Vatikana, Austrije, Turske, Njemačke, Francuske, Engleske, pa sve do Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Nominacije i zasluge

Posebnu zahvalu ministrica je uputila akademkinji Nelli Lonzi koja je svojim istraživanjima i recenzijom podržala tu nominaciju. Ministrica je podsjetila kako je program “Sjećanje svijeta” (Memory of the World) UNESCO pokrenuo 1991. godine s ciljem očuvanja i upoznavanja s rijetkim i ugroženim djelima pisane kulturne baštine univerzalne vrijednosti. Time se u središte stavlja zaštita vrijednih knjiga u knjižnicama i arhivima kako bi se očuvalo vrijedno povijesno i kulturno naslijeđe. To su primjerice dokumenti na papiru, mikrofilmovi, tonski zapisi i filmovi te posebno ugrožene i jedinstvene zbirke. “Ovo je još jedna potvrda univerzalne vrijednosti dubrovačke kulturne baštine, kao i važnosti zaštite i očuvanja za buduće generacije”, istaknula je ministrica. Dodala je kako će, zahvaljujući novim tehnologijama, to arhivsko gradivo, o kojemu se bez prekida skrbilo usprkos mijeni povijesnih zbivanja, biti dostupno mladima, koji danas rabe digitalne alate u svakodnevnom životu, ali i širokom krugu građana te posjetitelja Dubrovnika. Omogućit će im pogled unatrag kako bi saznali kako se upravljalo i živjelo u zajednici.

Podsjećamo, ove godine Dubrovnik obilježava nekoliko događaja važnih za povijesnu i kulturnu memoriju Dubrovnika. Prvo sjećanje odnosi se na 45. obljetnicu upisa Staroga grada Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Drugo se odnosi na 15. obljetnicu upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Treće se odnosi na upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na popis “Sjećanje svijeta”.

Ti upisi Dubrovnik čine jednim od rijetkih gradova na svijetu čija su materijalna i nematerijalna kulturna dobra zaslužila status univerzalne baštinske vrijednosti.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Pogled s Veličke gradine govori zašto je podignuta na mjestu gdje drevni Papuk grli Zlatnu dolinu

Svi izumi Slavoljuba Penkale: bio je čovjek koji je promjenio svijet tehnologije