fbpx
Duboko u pećini na obroncima Limskog kanala otkriveni su prapočeci ljudske umjetnosti, čovjek je uz baklje crtao životinje i ljude
Ritam vremena

Duboko u pećini na obroncima Limskog kanala otkriveni su prapočeci ljudske umjetnosti, čovjek je uz baklje crtao životinje i ljude

10.04.2019. Ured za blaga i misterije

U vremenu odmora i zatišja, pećinski je čovjek znao crtati po zidovima pećina koje je nastanjivao. Zašto je uz nemirno svjetlo baklji crtao prikaze životinja, ljudi i događaja do danas zapravo ostaje nepoznanica. Neki kažu, ljudi su po zidovima crtali jer je to bila vrsta zavjeta, zalog sreće prije velikog lova. Drugi pak, smatraju kako su crteži bili izraz zahvale za sve ulovljene životinje.

Kada je neki drugi čovjek koji je živio prije više od trideset tisuća godina nacrtao i likove bizona i koze, on nije mogao znati kako će njegovi crteži preživjeti tolike godine i kušnje, sve kako bi nedavno pokazali: prije trideset tisuća godina, Romualdovu špilju u Istri okerom je oslikavao  čovjek. Tako je pokazalo istraživanje objavljeno u travanjskom broju jednog od najuglednijih svjetskih arheoloških časopisa Antiquity.

U članku koji kao koautori potpisuju Darko Komšo iz Arheološkog muzeja Istre i Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu autori opisuju ukupno 44 slikarije koje prikazuju, kako se pretpostavlja, divokoze, bikove, ljude i trokute za koje smatraju da bi mogli prikazivati ženski spol.

Natura Histrica / Arheološki muzej Istra

Jedan od autora, Darko Komšo Paleolitičke je slikarije primijetio još 2010. godine tijekom jednog od projekata istraživanja pećine u kojoj je prema legendi oko tisućite godine obitavao i Sv. Romuald po kojem je i dobila ime. 2017. godine njegovu je pretpostavku potvrdio arheolog Aitor Ruiz-Redonda.

Prema informacijama koje su do ovog trenutka zabilježene u medijima, pećina u kojoj su pronađene slikarije prije tridesetak tisuća godina nalazila se u sklopu riječnog ušća gdje su obitavale pretpovijesne životinje, pa tako i bizoni prikazani na slikarijama.

Natura Histrica / Arheološki muzej Istra

Danas je pećina u sustavu zaštite kao fenomen krša i kao stanište kolonije šišmiša (Myotis myotis). Istraživanjima tijekom 1961. i 1962. M. Malez je iskopao više sondi u kojima je pronađeno mnoštvo kostiju oko 40 životinjskih vrsta te mikrolitički kremeni artefakti gravetienske gornjopaleolitičke kulture.

Prisutnost mlađepaleolitičkoga lovca potvrđena je nalazom zuba djeteta iz skupine Homo sapiensa u tzv. sloju »c«. Kako u slojevima nije potvrđeno postojanje ognjišta, smatra se da je bila rabljena samo povremeno, kao sklonište ili mjesto štovanja.

Natura Histrica

“Zbog zaštitnih mjera do daljeg zatvorena za posjećivanje. Kada okolnosti to budu dozvoljavale, opet će biti otvorena za posjećivanje, o čemu ćemo obavijestiti javnost. Hvala na razumijevanju.” Javljaju iz ustanove Natura Histrica koja upravlja Limskim kanalom i Rumoaldovom pećinom.