fbpx
Tko je bio zaboravljeni knez od Bojne? Grob nepoznatog hrvatskog vladara pronađen je na rubu kamenoloma i spašen u zadnji tren
Ritam vremena

Tko je bio zaboravljeni knez od Bojne? Grob nepoznatog hrvatskog vladara pronađen je na rubu kamenoloma i spašen u zadnji tren

12.04.2019. Ured za blaga i misterije

Priča o tajanstvenom grobu 4 pronađenom na arheološkom lokalitetu Bojna – Brekinjova Kosa koje se nalazi u zapadnom dijelu Banovine počinje još 2011. godine kada je ono zbog neposredne blizine kamenoloma u zadnji čas zaštićeno i konzervirano.

Smješteno na strateški važnom brdu  – položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog, nalazište je bilo obavijeno velom tajni sve do 2015. godine kada su počela sustavna istraživanja. Oni informirani, njegovu su važnost odmah prepoznali.

Bojna – Brekinjova Kosa, Lidar hillshade snimka šireg područja nalazišta (izrada: Vektra d.o.o., 2016.)

Na lokalitetu su potvrđeni ostaci naselja iz razdoblja lasinjske i vučedolske kultura, kasnog brončanog i starijeg željeznog doba te nalazi datirani u rani srednji vijek, među kojima je bilo i 37 grobova. Među njima, u grobu broj 4, pronađen je neobično velik broj dragocjenosti s kojima su inače pokapani samo najvažniji dostojanstvenici. Ubrzo je skovan izraz – Knez od Bojne koji je imao za označiti važnost otkrića.

Tajna zlatnika

U grobu su uz ostatke kostiju pronađene srebrne i pozlaćene ostruge, zlatni privjesak s gorskim kristalom, ostaci odjeće protkane zlatnim nitima i zlatne solide, odnosno zlatnici koje je kovalo Bizantsko Carstvo. Na njima je prikazan lik bizantskog cara Konstantina V. Kopronima.

Bojna – Brekinjova Kosa, zlatni novac (solid) bizantskog cara Konstantina V. iz groba 4 (foto: LJ. Gamulin, 2019.)

Grob kneza od Bojne, kako je u nedostatku drugih informacija nazvan, bio je opremljen na sličan način kao i njegov suvremenik pokopan na Crkvini u Biskupiji kod Knina.

Sličan nalaz kod Knina

Taj knez, čiji je grob krajem 20. stoljeća pronađen u bazilici sv. Marije u sarkofagu rimskog podrijetla na koji je dodan srednjovjekovni poklopac imao je gotovo identičnu opremu. U njemu su također pronađene slične ostruge, privjesak s gorskim kristalom te zlatnici bizantskog cara Konstantina V. Kopronima.

Bojna – Brekinjova Kosa, privjesak od gorskog kristala iz groba 4 (foto: LJ. Gamulin, 2019.)

Konstantin V. Kopronim inače je bio sin bizantskoga cara Lava III. Sirijca i uspješno je ratovao protiv Arapa, a protiv Bugara je poveo čak devet pohoda. Za trajanja tih ratova Langobardi su zauzeli ostatke Ravenskog egzarhata (751) i znatno oslabili bizantski utjecaj u sjevernoj i srednjoj Italiji. Nakon toga papinstvo se sve više udaljavalo od Bizanta, i priklanjalo sve jačoj franačkoj državi.

Stručnjaci: ovo je važan nalaz

Stručnjaci poput Helene Krmpotić, voditeljice Odjela za kopnenu arheologiju u službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda, ističu kako je oprema pronađene u oba groba franačkog podrijetla, no to ne mora značiti da su kneževi bili franački vazali.

Bojna – Brekinjova Kosa, pozlaćena srebrna ostružna garnitura iz groba 4 (foto: LJ. Gamulin, 2019.)

Ranosrednjovjekovni nalazi poput ovog od neprocjenjive su važnosti za sagledavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Iz toga razdoblja hrvatske povijesti u kontinentalnoj Hrvatskoj inače postoji jako malo nalaza, a još manje pisanih tragova pa je taj period obavijen velom tajne. Pravo ime “Kneza od Bojne” možda nikad neće biti poznato, što ne umanjuje vrijednost nalaza.

Malo podataka

Najnoviji nalaz na Brekinjovoj Kosi će, vjeruju stručnjaci, daljnjim istraživanjem otkriti još više informacija o osobi za koju se jedino pouzdano zna da je bila dio društvene elite, te kako je bila u doticaju s moćnim Bizantskim i Franačkim carstvima.

Skriva li se iza toga nalaza otkriće o još jednoj zaboravljenoj hrvatskoj kneževini koja je postojala na području Banovine, ostaje za vidjeti.

Restauratori navode kako su tijekom dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka obavljena i brojna arheometrijska istraživanja, kojima je određen sastav materijala te su rekonstruirani tehnološki procesi njihove izrade.

Izložba

“Kosturni ostaci pokojnika su zbog izuzetno kisele zemlje gotovo u potpunosti propali, no i skromna količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama. Arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorski radovi još uvijek traju, a nova otkrića će upotpuniti sliku o populaciji koje je živjela i koja je sahranjena na ovom položaju.”

S ciljem prezentiranja nalazišta stručnoj i široj javnosti, na izložbi nazvanoj “Knez iz Bojne – novo poglavlje hrvatske povijesti” bit će predstavljen dio nalaza na kojem su dovršeni složeni konzervatorsko-restauratorski postupci. Bit će otvorena u utorak, 16. travnja 2019. godine u 12 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

 

Hrvatski restauratorski zavod