Portal Blaga & misterije prije nešto više od dvije godine prvi je puta objavio istraživački članak u kojem je prikazana kronologija propasti jednog od najljepših dvoraca Hrvatske koji se nalazi svega nekoliko minuta od čvora Bosiljevo i vidljiv je s autoceste.
Priča je tada široko odjeknula i informacija se brzinom interneta proširila među čitateljima. Ekskluzivne fotografije i strukturirani prikaz razloga i problema propadanja tog, kako mu tepaju, bisera Gorskog kotara.
Od tog vremena prošle su dvije godine i dvorac Bosiljevo kao da je ostao zamrznut u vremenu. Tijekom zadnjeg posjeta početkom rujna 2020. godine, uočena je lakoća pristupa dvorcu u koji sada može ući bilo tko dovoljno upoznat s okolnim stazama. Uočeno je i dokumentirano znatno teže stanje dvorca.
Naime, na nekoliko mjesta na prvom katu urušila se čvrsta konstrukcija poda pa šetač hoda po tankim daskama i truloj konstrukciji koja lako može propasti.
Unatoč upozorenju koje govori da je pristup dvorcu zabranjen, Bosiljevo je u zadnje vrijeme postalo prava meka influencera u vječnoj potrazi za drugačijim fotografijama. Stepenice, hodnici i tornjevi postale su tako kulisa za snimanja i fotografiranja koje nitko ne kontrolira. Ne postoji cjenik takvih usluga čime bi općina mogla namaknuti još sredstava za sanaciju i usporavanje daljnjeg propadanja dvorca koji je obilježio brojne epohe.
Graditelji Bosiljeva bili su knezovi Frankopani i prvi se put spominje 1461. godine. Kroz duga je stoljeća više puta promjenio izgled i funkciju. Bio je utvrda koja je čuvala važnu cestu prema unutrašnjosti i mjesto koju Turci nikad nisu osvojili. Frankopani ga uređuju i ostaju mu gospodarima sve do poznate urote 1671. godine, kada je konfisciran i prvi put opljačkan.
Tada je barun Sauer, podgeneral karlovački, između ostalog iz riznica Bosiljeva odnio dragocjene primjerke starog oružja, 500 rijetkih knjiga, prekrasno pokućstvo, stari novac, zlatom uređene kočije, predmete od slonovače i venecijanskog srebra.
Svoj današnji izgled dvorac duguje grofu i maršalu Lavalu Nugentu, Ircu koji je u tadašnju Hrvatsku došao ratovati, a ostao je zbog ljubavi. On ulaže veliki novac i obnavlja Bosiljevo u srednjovjekovnom stilu. Oprema ga s mnogo dragocjenih umjetnina iz čitave Europe. Tako Bosiljevo ponovno postaje središtem kulturnog i domoljubnog života hrvatskog plemstva. Upravo je tamo Anton Dominik Fernkorn upoznao Josipa Jelačića, budućeg hrvatskog bana, kojemu će kasnije izraditi čuveni spomenik na glavnom trgu u Zagrebu.
Početkom dvadesetog stoljeća kupuju ga riječki trgovci Kozulići. Nakon Drugog svjetskog rata dvorac je 1948. godine konfisciran i njegova se devastacija nastavlja do današnjih dana. Njegov je posljednji “vlasnik” bio Siniša Križanac koji ga je imao u koncesiji na 99 godina no sudski izgubio jer nije napravio ništa pa ga je općina Bosiljevo tužila i na koncu dobila spor.
Dvorac Bosiljevo je na papiru već godinama dio projekta “Dodir civilizacija” kojim Karlovačka županija korištenjem Europskih fondova pokušava obnoviti i staviti u turističku funkciju deset dvoraca i utvrda Karlovačke županije. Iz toga razloga, tijekom siječnja 2019. godine potpisan je ugovor prema kojem je Ministarstvo državne imovine općini Bosiljevo na uporabu predalo dvorac.
Prema studiji koji je naručila Karlovačka županija, za revitalizaciju dvorca Bosiljevo potrebno je barem 15 milijuna eura, no ona ostaje samo mrtvo slovo na papiru obzirom da se trenutno na dvorcu izvode samo interventni, odnosno nužni radovi poput popravka krovišta i sličnih zahvata čija je funkcija očuvanje, a ne obnova.
Za tu svrhu, općina Bosiljevo od Ministarstva kulture godišnje dobiva od 100 do 300 tisuća kuna i tako iz godine u godinu, sve dok njegova sudbina ne bude razriješena. Po svemu sudeći, dvorcu Bosiljevo će ponovo presuditi neki sudac.
U međuvremenu obnovljen je još jedan spor u kojem ga potražuju nasljednici posljednjih vlasnika dvorca Bosiljevo prije njegove nacionalizacija 1948. godine.
Riječ je o potomcima obitelji šibenskog tvorničara iz vremena prije 2. svjetskog rata Marka Ukića i pomorca Ante Vlahova i trenutno se čeka konačna odluka Ministarstva pravosuđa. Ona će za dvorac Bosiljevo značiti ili obnovu u sklopu projekta “Dodir civilizacija” ili povrat nasljednicima koji će potom odlučiti što će se s bajkovitim Bosiljevom na koncu dogoditi.
