fbpx
Odmah nakon smaknuća Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana Habsburgovci su iz dvoraca i zamkova diljem Hrvatske odnijeli bogatstvo kojem se gubi svaki trag
Ritam vremena

Odmah nakon smaknuća Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana Habsburgovci su iz dvoraca i zamkova diljem Hrvatske odnijeli bogatstvo kojem se gubi svaki trag

30.04.2018. Ured za blaga i misterije

“Moje drago serce. Nimaj se žalostiti sverhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu bratcu” Ovako počinje oproštajno pismo koje je Petar Zrinski  napisano supruzi Ani Katarini Zrinskoj dan prije smaknuća.

U Bečkom Novom Mjestu 30. travnja godine gospodnje 1671.  usmaknuti su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, vođe neuspjele urote hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca.

Prije smaknuća dvojice velikaša, oni i njihove obitelji lišeni su plemstva a njihova imanja  zaplijenila je država. Upravo je taj moment priča unutar priče jer su svi Zrinsko-frankopanski posjedi od Međimurja do Bakra i Crikvenice opljačkani, devastirani i potom dodijeljeni nekim drugim velikaškim obiteljima.

Ova pljačka bilo je tako temeljita da je gospodarski, politički i kulturno unazadila Hrvatsku toliko da se prvi napredak zemlje osjetio tek početkom 19. stoljeća.

Tako je dvorac Bosiljevo doživio neviđenu pljačku. Nastojao se  zatrti svaki spomen na Zrinsko i Frankopana što je uzrokovalo nestanak mnoštvo dokumenata o povijesti Bosiljeva te Zrinskih i Frankopana.

Ozalj koji u 17. stoljeću bio  neslužbena hrvatska prijestolnica opustošen je i opljačkan. Sagradio ga je Nikola Šubić Zrinski a u njemu su živjeli  Nikola, Petar i Katarina Zrinski, te Fran Krsto Frankopan.

Ozaljski kulturni krug Zrinskih i Frankopana nestao je prije nego što je uspio potaknuti i proširiti hrvatsku pisanu riječ među stanovništvom.

Dvorac Nova Kraljevica trebao je po nekima, biti novi glavni grad Hrvatske da je urota uspjela pa time objašnjavaju luksuz koji je u njemu vladao. Bio je izuzetno bogato opremljen, obložen crnim i bijelim mramorom i veličanstven kamin u prizemlju iz crnog mramora.

Zidovi su bili ukrašeni pozlaćenom kožom te mnogim slikama i skulpturama. U atriju su vidljivi još dijelovi toga sjaja, a to su prekrasni jonski kapiteli na arkadama kata, ulazni portal na stubištu koje vodi na prvi kat te barokno grlo šterne s dvogrbom obitelji Zrinskih i Frankopana, jedinim takvim zabilježenim.

Teške posljedice

Posljedice su za hrvatske zemlje bile su neizmjerne;  preko pola Hrvatsko-slavonskog kraljevstva se našlo u neposrednom posjedu i upravi Dvorske komore koja je upravljala prihodima s nekadašnjih posjeda Zrinskih i Frankopana, a pri tome nije plaćala poreze koji su trebali služiti potrebama Hrvatsko-slavonskog kraljevstva.

Pozadina urote

Neposredan povod za urotu, koju su pripremali hrvatski i mađarski velikaši, bio je Vašvarski mir, što ga je na štetu vlastitih zemalja potpisao s Turcima car Leopold I. Istodobno, sve su više jačale centralističke i germanizatorske težnje habsburgovaca na štetu staleškog položaja hrvatskog i mađarskog plemstva.

Nezadovoljnike je predvodio ban Nikola Zrinski u Hrvatskoj, a palatin Ferenc Veselenji u Mađarskoj. Urotnici su morali tražiti pomoć izvan zemlje: u Francuskoj, Poljskoj pa čak i u Turskoj. Ali unatoč obećanjima, tradicionalni austrijski protivnici nisu im pomogli.

Karta Hrvatske u doba Zrinsko – Frankopanske urote

Poslije iznenadne smrti u lovu Nikole Zrinskoga ta nevješto pripremana zavjera bila je otkrivena upravo u vrijeme kad je Fran Krsto Frankopan počeo spremati oružani ustanak.

Car Leopold I. doveo je hrvatske velikaše godine 1670. u Beč pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah dao uhititi i zatočiti u jednoj od kula zloglasne tamnice u Bečkom Novom Mjestu.

Optužba je bila tako vješto sročena da je osuda mogla glasiti samo – smrt. 18. travnja 1671. Zrinski i Frankopan osuđeni su zbog uvrede kralja i izdaje zemlje na smrt odsijecanjem desne ruke i glave.

Noć uoči pogubljenja, dvojica velikaša posljednji put su se sastali i oprostili. 30. travnja 1671. sva su gradska vrata u Bečkom Novom Mjestu zatvorena, a stratište je okružila naoružana vojska.

Tijela Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana desetljećima su ležala pokopana u Bečkom Novom Mjestu sve dok 30. travnja 1919. nisu prenesena i pokopana u Zagrebačkoj katedrali.

Izvori

Službene stranice općine Bosiljevo

Službene stranice grada Kraljevice

Službene stranice grada Ozlja