in

Kako je nestao dvorac Gornji Tkalec: od posjeda vitezova sepulkralaca i ponosa biskupa, ostane samo kapela i zapisi o tome što se dogodilo

Dojavi prijateljima

Na nekadašnji dvorac danas podsjeća još samo dvorska kapela u središtu sela, smještenoga na vrhu brežuljka i na polovici puta između Vrbovca i Križevaca.

Foto: Gornji Tkalec, 2021./©Blaga&misterije

Gornji Tkalec stoljećima je bio crkveni posjed, no njegova sudbina je zapečaćena 1945. godine kada je zapravo počelo njegovo propadanje. Naime, kada se 1946. godine iz dvorca u Gornjem Tkalcu iselila Križevačka biskupija, sklop dvorca i gospodarskih zgrada, ograđen zidom, bio je u dobrom stanju.

Nitko od kasnijih korisnika, kao što su bili kolonisti do 1958. godine ili poljodjelska zadruga do osamdesetih godina, nije održavao dvorac.

U ljetnom nevremenu 1981. godine dvorac je znatno oštećen i od tada je brzo građevinski propadao, predstavljajući opasnost zbog mogućeg rušenja na lokalnu prometnicu što prolazi uz njegovo sjeveroistočno pročelje. Općina Vrbovec, tadašnji vlasnik dvorca, nemajući želje za obnovom vrijednog i starog spomenika kulture, tražila je odobrenje za rušenje.

Kada je ono stiglo 1986. godine, dvorac je porušen izuzev podruma, a sačuvan je ulazni dvorišni portal lučnog otvora.

Foto:© Blaga&misterije

Dvorska kapela posvećena Blaženoj Djevici Mariji nije srušena, ali stoji sama na najvišoj točki u središtu naselja i jedini je sačuvani dio vrlo vrijedne cjeline ranobaroknog dvorca, jednog od najznačajnijih tog tipa u sjevernoj Hrvatskoj. Današnja kapela, zidana opekom, nastala je poslije 1720. godine na mjestu stare drvene kapele koja se spominje 1425. godine.

Pripada najznačajnijim sakralnim objektima na vrbovečkom području i zavedena je kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro pod oznakom Z-3163. Kapelu su izgradili isusovci i ima tri oltara i drveni zvonik s dva zvona. Osobito vrijedan barokni inventar kapele, među kojima se isticao oltar iz 1628., opljačkan je 1982. godine.

Foto: ©Blaga&misterije

U starim ispravama Gornji Tkalec spominje se pod različitim imenima: Laga, Kalisa, Kališće, Kalec. Ime mjesta prvi put se spominje u spisima 1217., a kao feudalni posjed 1223. godine, kada kralj Andrija II daruje sepulkralcima iz obližnje Glogovnice dio zemlje što je pripadala Križu (Križevcima). Tako su kanonici Sv. Groba Jeruzalemskoga, poznati pod imenom sepulkralci, bili prvi vlasnici Tkalca sve do kraja 15. stoljeća.

Pošto su sepulkralci, kao i ostali viteški redovi (hospitalci i templari), izginuli djelomično u bojevima s Turcima, posjedi Tkalec i Glogovnica pripali su oko 1495. godine zagrebačkom biskupu.

On je te posjede dao na upravljanje jednom od zagrebačkih kanonika, dajući mu naslov „preprošt od Glogovnice”. Uz pristanak zagrebačkog biskupa, ugarsko-hrvatski kralj Matija darovao je 1611. godine gospoštiju Tkalec zagrebačkim isusovcima kako bi mogli uzdržavati prvu javnu gimnaziju u Zagrebu, utemeljenu 1607. godine.

Foto: ©Blaga&misterije

Kada je papa Klement XIV. dokinuo isusovački red 1773., Tkalec je pripao državi, da bi 1779. godine bio darovan novoutemeljenoj Križevačkoj grkokatoličkoj biskupiji.

Biskupi su stanovali u Tkalcu prije nego su se preselili 1801. u Križevce, u bivši franjevački samostan. Gospoštija u Tkalcu, s 500 jutara šuma, te s oranicama, livadama, vinogradima, vrtovima i mlinovima, bila je glavno vrelo prihoda Križevačke biskupije. Oduzimanje posjeda toj biskupiji nakon Drugog svjetskog rata značilo je početak kraja sedam stoljeća starog vlastelinstva.

Izvor: Bojana Bojanić Obad-Šćitaroci i Mladen Obad-Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji: od Zagreba do Iloka; Martina Wolff Zubović, Tipologija i podrijetlo ornamentike na drvenim oltarima XVII. i XVIII. stoljeća na području sjeverozapadne Hrvatske – recepcija, primjena i razvoj motiva; Ranko Pavleš, Topografija dvaju posjeda križničkih redova u dolini Glogovnice

Samo ruševine danas svjedoče o dvorcu Sveta Helena nadomak Zagreba i vremenu kad su tamo hodali i sami grofovi Zrinski

Seks, magija i gluhoća u Dubrovniku 16. stoljeća