in

Na dan otvorenja te škole, slavio je narod i pucali mužari, i sam je ban Drašković došao upisati sina u prvi razred

Wikipedia Commons

Početkom 17. stoljeća u Zagrebu se osjećala velika potreba za jednom višom školom pa su nastojanjem zagrebačkoga građanina Benedikta Blaževića pozvani isusovci da otvore srednje učilište.

Isusovci su uredili napušteni dominikanski samostan s crkvom Svete Katarine na današnjem Katarinskom trgu, a grad im je osigurao prihode, poklonivši im više oranica, polja i vinograda, što je sve pripadalo gradskom crkvenom posjedu.

Mnogi bogatiji Zagrepčani zapisali su u školu i svoje bogate zaostavštine. Budući da su time bila osigurana sredstva za uzdržavanje škole, došlo je i do njezina otvaranja na današnji dan 1607. godine.

Tom važnom događaju za kulturnu povijest Hrvatske nazočni su bili gotovo svi tadašnji uglednici, od hrvatskog bana Ivana Draškovića s mnoštvom velikaša do zagrebačkog biskupa na čelu crkvene svite.

Kronike koje sežu do današnjeg vremena

Školski kroničar piše da su za vrijeme otvaranja gimnazije pred crkvom pucala tri mužara i da je ban upisao svog najmlađeg sina u prvi razred.

Školska je obuka odmah počela u tri niža razreda. Do godine 1613. otvorena su još tri viša razreda. Već prve godine u školu se upisalo čak 200 učenika, od kojih veliki dio iz redova građana i seljaka.

Bilo je to razumljivo jer se školarina nije plaćala. Školu su uzdržavali dobrotvori, a i isusovci su imali velike dohotke od darovanih imanja.

Tijekom idućih stoljeća ta je škola odigrala važnu ulogu u obrazovanju više od stotinu naraštaja učenika.

Klasičnu gimnaziju, odnosno Collegium Zagrabiense završili su mnogi istaknuti hrvatski politički, kulturni i znanstveni djelatnici. Iz nje je najprije izrasla zagrebačka Akademija, a poslije i Sveučiliste.

Danas djeluje u zgradi na zagrebačkoj adresi  Jurja Križanića 4a. U zgradi na Gornjem gradu gdje je sve počelo, pak, danas djeluje Gornjogradska gimnazija.

Blago kralja Kolomana: misterija pronalaska srebrenjaka kojima se trebalo podmititi hrvatsko plemstvo, a iskopani su u kršu prije 140 godina

Na vrijeme kad je i Drakula bio samo kapetan Crne vojske dobrog kralja Korvina još podsjeća izreka “Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni!”