Vrani tepaju da je Hrvatski kraljevski grad, mjesto ponosa i baštine, no stvarno stanje pokazuje kako je utvrda danas zarasla u korov i drač, sa jednim prilaznim puteljkom kojim se koriste posjetitelji kojima ne preostaje ništa nego verati se preko obraslih zidina.
Kapelica zaudara po mokraći, što je i prvi dojam koji posjetitelj dobije nakon što na informacijskoj ploči sazna da je riječ o važnoj, kraljevskoj lokaciji.
Povijest Vrane
U Vrani su se dugo čuvali simboli vlasti, insignije Hrvatskog kraljevstva, radi čega hrvatsko-ugarski kralj Koloman na krunidbu dolazi u Biograd na Moru, najbližu kraljevsku rezidenciju
U 9 st. izgrađen kao benediktinski samostan posvećen sv. Grguru, stari grad Vrana tada obuhvaća veliki zemljišni posjed te dragocjenu riznicu u kojoj se nabrajaju: srebrna škrinjica s moćima sv. Grgura, križevi, kaleži te dvije zlatne krune ukrašene dragim kamenjem.
Kralj Zvonimir građevinu zajedno s cijelim posjedom i svim bogatstvom, povodom svoje krunidbe u Solinu 1075/76. godine poklanja papi, čime Vrana postaje prvo stalno sjedište Vatikana na istočnoj strani Jadrana.
Stotinu godina kasnije, vitezovi templari, uz pomoć pape kao vlasnika posjeda, u Vrani učvršćuju svoj položaj, gradeći jake bedeme i kule, no već u 13. st. templarski red se raspušta.
Tijekom ostatka srednjeg vijeka grad zadržava prvorazredni politički položaj, poznat kao “samostan svih samostana” u posjedu Ivanovaca.
U 16. st. Turci samostan preuređuju u vojnu utvrdu gdje boravi vojska od 150 konjanika i 100 pješaka, no utvrdu uskoro 1647. godine, tijekom oslobođenja, mletačka vojska temeljito razara, umanjujući zauvijek njenu stratešku važnost.
Danas su obrisi slavne prošlosti obrasli u draču, no drevne zidine nekadašnjeg središta crkvene, političke i vojne moći, kroz buduća arheološka istraživanja, tek čeka otkrivenje tajni njihovih brojnih vladara.
