in

Ponosni, a danas osamljeni Medvedgrad svojedobno je sagrađen za samo šest godina i nikad nije bio pod opsadom

©Blaga & misterije, kontaktirati za prijenos

Pišući o Medvedgradu Ivan Kukuljević navodi, a istraživanja potvrđuju kako je “oko godine 1249. položi Benko prvi kamen, a koncem godine 1250. bila je sgrada već na toliko dospjela da je nosila ime grada biskupova…te stoprve godine 1254. bijaše ponositi grad konačno svršen sa svicemm kulani, s prostranijem dvorani, s kapelom sv. Filipa i Jakova i s svojitijem platnom ili prednjim zidom.

U samo čest godina, tako je izgrađen Medvedgrad, od to kamena temeljca do završetka. Po količini rada i napora, njegova izgradnja je djelo s kojim se ne može mjeriti niti jedno drugo izvedeno u Hrvatskoj u tom stoljeću.

U njega je uložena golema vrsta rada, uključuju i najzahtjevniji rad na klesanju brojnih složenih elementa arhitektonske plastike ugrađene u kapelu, palas i kule. Za usporedbu, gradnja zagrebačke, pa i drugih katedrala tog vremena trajala je nekoliko desetljeća.

Čuvar ili neprijatelj Gradeca i Kaptola?

Iako je Medvedgrad prvenstveno izgrađen za zaštitu građana, biskupa i crkvenog blaga, zbog svog odličnog strateškog položaja stalno bio u središtu imovinsko – političkih previranja. Promijenio je brojne gospodare koji su ga dobivali ili gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama ili čak zavjerama.

Iako fantastično utvrđen i uvijek spreman za borbu, Medvedgrad nikada nije bio napadnut. Naprotiv, medvedgradski su gospodari svoju riznicu i skladišta nerijetko popunjavali pljačkanjem okolnih sela, a znali su, bilo političkom, bilo oružanom silom, nasrnuti i na sam Zagreb.

Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski, koji su sredinom 15. stoljeća vršili takav teror nad gradom da su mnogi stanovnici Gradeca pobjegli iz svojih domova. Čak i danas podsljemenskim selima kruže zastrašujuće priče o grofici Barbari Celjskoj – zloglasnoj Crnoj Kraljici.

Medvedgrad je napušten 1590. godine, nakon što je utvrdu porušio potres, pa su se njezini posljednji vladari Gregorijanci preselili u dvorac u Šestinama.

Godine 1994. pod južnom je kulom podignut „Oltar domovine“, djelo kipara Kuzme Kovačića, u kojem gori vječni plamen u čast svim hrvatskim junacima.

Između epoha ljudi i dinosaura, postojaše divovi, a jedan od njih zvan Sambo zauvijek ukamenjen leži iza Samobor grada

Prije dolaska Slavena, kod Josipdola je stajao drevni a danas izgubljeni Metulum, silan grad koji je umalo koštao glave i rimskog cara Augusta