in

Posljednji čin tragedije dvorca Ribograd za koji se čini da više ne postoji odigrat će se daleko od očiju

Share With Your Friends

Foto: © Blaga&misterije

Dvorac Zwilling, poznatiji i kao Ribograd, postoji više kao pojam u različitim državnim i natječajnim dokumentima, a manje u stvarnosti.

Foto: Blaga&misterije

Internet pretraga, česta prva stanica današnjeg istraživača, otkriva kako se u Crnoj Mlaki kod Jastrebarskog, usred ribnjaka prepunog zaštićenih vrsta i perivoja koji sadrži rijetka stabla, nalazi bajkoviti dvorac Zwilling, poznatiji kao Ribograd.

Iluzija postojanja

Tako ga barem opisuju različite web destinacije i turističke zajednice koje se bave promocijom turističkih znamenitosti nekog područja, hraneći tako iluziju o mjestu koje se opisuje kao zaštićena kulturna baština i povijesna znamenitost jaskanskog kraja, dodajući kako je posjeta dostupna uz prethodnu najavu, navodeći broj mobitela koji odavno ne funkcionira i popisujući obližnje restorane i druga zanimljiva mjesta.

Gotovo se čini kako je Ribograd izletište, mjesto gdje je moguće prespavati, dobro pojesti, pecati i provesti dan u šetnji perivojem.

Foto: © Blaga&misterije

Nažalost, taj opis je potpuno neistinit i baš iz toga razloga, opasno izvrće stvarnost koja postaje poznata u onom trenutku kada putnik ili izletnik stigne do ulaza u ribnjake gdje jasno stoji tabla “Nezaposlenima ulaz zabranjen”. Od Ribograda i izletišta ni traga ni glasa.

Zapuštena ruševina

Dvorac je desetljećima sklanjan s puta i danas je zapuštena, opasna ruševina koja se nalazi usred aktivnih mrijestilišta ribe koja su ujedno visoko sterilna zona u kojoj i najmanji vanjski utjecaj može naručiti ekosustav, pa stoga – šetači i izletnici nisu dobrodošli.

Foto: © Blaga&misterije

Naime, Crna Mlaka je specijalni ornitološki rezervat i nalazi se pod posebnom zaštitom. Ujedno, cijelo je područje u privatnom vlasništvu tvrtke upravitelja ribnjaka, Ihor park d.d. Vlasnik Ihor Parka, a time i ribogojilišta te dvorca Ivan Prepolec, o Ribogradu nerado govori.

U telefonskom razgovoru navodi kako se njegova tvrtka prijavljuje na natječaje za sanaciju dvorca, te se svake godine temeljem dobivenih natječaja sanira određen, u tom trenu kritični dio konstrukcije. O budućnosti i planovima oko obnove, Prepolec odbija govoriti.

Tijekom ove godine, prema Programu zaštite nepokretnih kulturnih dobara u 2020. godini, Ihor Park d.d. za konstruktivnu i građevinsku sanaciju dvorca dobio je od Ministarstva kulture 100 tisuća kuna.

Dvorac Zwilling u Crnoj Mlaki inače je zaštićen i upisan u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z – 3034 što predstavlja i pravni temelj kojim se vlasnik može prijaviti na natječaje za sanaciju koje svake godine raspisuje Ministarstvo kulture.

Tako Ribograd, izvorno završen 1917. godine i predan na korištenje Korneliusu Zwillingu, graditelju ribnjaka u Crnoj Mlaki i dalje teško oštećen postoji. Čekajući neke druge dane i druge planove za obnovu.

Kruna imanja

Izgrađen je u stilu bečke Secesije, rad arhitekata i graditelja Hönigsberga i Deutscha, i predstavlja krunu tadašnjeg imanja prepunog ribnjaka čija je gradnja započela 1905. godine. Osim ribnjaka i dvorca, na imanju se nalazio i park s ukrasnim vrstama drveća i grmlja čije se konture bez obzira na uznapredovalu vegetaciju i dalje poznaju.

Oni koji se do Ribograda šumskim putevima i šetnjom ipak probiju, svjedoče građevini koja kao da prkosi elementima i odbija nestati, urušiti se i zauvijek propasti.

Na društvenim se mrežama, pak, s vremena na vrijeme pojave fotografije dvorca koje prikazuju kako je stanje dvorca iz godine u godinu sve gore. Tijekom osamdesetih, Ribograd je bio mjesto gdje su bili uredi uprave tadašnjih ribnjaka, a na gornjim su se katovima nalazili stanovi za radnike.

U svibnju 2018. godine, pak, konzervatori su pregledali cijeli kompleks i izrađena je fotodokumentacija zatečenog stanja pri čemu je utvrđeno da je dvorac u lošem stanju što se prije svega odnosi na problem propalog krovišta.

(Ne)mogućnosti obnove

Na upit o stanju i mogućnostima obnove dvorca, u Ministarstvu kulture navode kako se “Na inicijativu nadležnog Konzervatorskog odjela, tvrtka IHOR park d.d. u čijem je vlasništvu cijeli kompleks uključujući dvorac, prijavila na natječaj Zagrebačke županije za sredstva za 2018., za izradu arhitektonske snimke dvorca i troškovnika obnove najugroženijeg dijela krovišta s tornjićem (osmatračnicom). Sredstva su odobrena i tijekom 2018. navedena dokumentacija je izrađena. U međuvremenu se s vlasnikom tvrtke i stručnjacima za prijave projekata na europske fondove za kulturnu baštinu razgovaralo o mogućnostima prijave kompleksa na neki od odgovarajućih fondova.”

Piše Ivana Horvatek

Članak je nastao uz potporu agencije za elektroničke medije

U srcu Kopačkog rita, obnavlja se Tikveš: dvor u kojem su moćne elite kovale planove, lovile, zatvarale careve, plandovale i odmarale

Radno mjesto: Krvnik na neodređeno. Što je sve radila osoba čiji je posao bio druge ispratiti u smrt?