Skupština Varaždinske županije izglasala je na prijedlog župana Radimira Čačića odluku o kupnji dvorca Šaulovec koji se nalazi na brežuljku, okružen malim parkom, u selu Črešnjevo nekoliko kilometara od Varaždina.
Za kupnju će županija izdvojiti 4,1 milijun kuna što omogućuje kredit Zagrebačke banke podignut na 10 godina s kamatom od 2,30 posto. Šaulovec se prodavao na javnoj dražbi kao dio stečajne mase propale “ PPI Varaždinke”.
Ta je tvrtka bila vlasnik još jednog dvorca, Križovljan grada koji se nalazi na području današnjih općina Vinica i Cestica, u mjestu Kižovljan Radovečki. Napušten od kraja Drugog svjetskog rata, dvorac se nalazi u derutnom stanju i prema informacijama poznatima u vrijeme pisanja ovog članka, nije prodan na dražbi.
Privatizacija
Devedesetih godina u posjed dvorca Šaulovec došao je pokojni privatizacijski tajkun Ivan Hudoletnjak koji ga je koristio kao privatnu rezidenciju. U medijskim istupima, često se hvalio umjetninama koje je prikupio.
Posjed u Šaulovcu nekad je pripadao obitelji Saloczy de Šaulovac, te je 1653. godine došao u vlasništvo plemićke obitelji Kiš. Historicistički izgled dobiva 1902. godine, a 1970. godine kompleks je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture.
U obrazloženju se navodi kako je riječ o vrijednom kulturnom dobru čime se pravda javni interes ta kupnju, ” poglavito u edukativnom i turističkom smislu”. Iz obraloženja se da isčitati kako je krajnja namjera komercijalna te kako se dvorac planira urediti kao ugostiteljski, izložbeni i konferencijski prostor.
https://www.youtube.com/watch?v=J8xB5tTBvmk
Prvi put se spominje 1653. godine u povelji Ferdinanda III u kojoj se priznaje neopozivo vlasništvo plemićkih dvorova Črešnjevo i Šaulovec, koje je obitelj Kiš za burnih vremena izgubila.
U 16. stoljeću postojala je kurija koju je Anton Kiš 1791. godine obnovio, povećao i pretvorio u dvorac. Godine 1902. Karlo Kiš i njegova supruga Ana povjerili su ponovnu dogradnju i preuređenje bečkim arhitektima i tada dvorac dobiva današnji historicistički izgled.
