U vrijeme kad sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća starokatolički svećenici iz Zagreba dolaze u obližnji Stenjevec, to mjesto izgleda drugačije nego danas kad je većina prostora urbana cjelina obilježena valovima došljaka koji su pristizali dinamikom širenja Zagreba.
O početku starokatolicizma u Stenjevcu danas svjedoči pomalo zaboravljeno starokatoličko groblje s tridesetak grobova koje se nalazi uz gradski vrt Stenjevec, u neposrednoj blizini novogradnji koje nastaju iza trgovačkih centara okrenutih prema Zagrebačkoj aveniji.
Na starokatoličkom groblju posljednji je ukop izvršen 1976. godine, a djelovalo je u sklopu starokatoličke župe svetog Antuna koja postoji i danas.
Župa je osnovana 4. studenoga 1926. kad su starokatolički svećenici sa sljedbenicima stigli u Stenjevec, ponijevši sa sobom misno ruho i posude, zaposjeli katoličku crkvu u Stenjevcu i održali misu.
Zapisi toga vremena bilježe i kako je 19. studenoga 1926. kotarsko poglavarstvo u Zagrebu upozorilo da starokatolici neće više u Stenjevcu moći slaviti misu u katoličkoj crkvi.
Dana 21. studenoga 1926. u Stenjevcu su nastali i vjerski nemiri kada je došlo do velike napetosti i tučnjave između katolika koji su branili ulaz u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu i sljedbenika starokatolicima koji su htjeli ući u crkvu. Nemiri su se smirili tek nakon dolaska policije.
Starokatolička crkva nastala je nakon I Vatikanskog koncila 1870.god kada dio biskupa nije prihvatio dogmu papine nepogrešivosti.
U Hrvatskoj je osnovana 1922. godine, a za prvog biskupa izabran je 1924. Marko Kalogjera. Osim činjenice da su priznavali i razvod braka, velik broj vjernika privuklo je služenje mise na hrvatskom jeziku, što u Rimokatoličkoj crkvi sve do 1968. nije bio slučaj.
Hrvatska starokatolička crkva potpisala je s Republikom Hrvatskom ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa te se tretira kao punopravna vjerska zajednica.
Nakon zabrana i oduzimanja imovine za vrijeme NDH i Jugoslavije, Crkva danas prolazi fazu obnove i svećeničkog pomlatka.
