in

TAJNE MUZEJA: Zlokobnu sramotnu masku nosile su žene kažnjene zbog psovanja i ogovaranja, nisu mogle govoriti, nego sumorno zviždati

Načinjena je od debela željeznog lima s velikim otvorom u obliku usta i stilizirano izvedenim zubima iznad kojih se nalaze nos i oči.  S vanjske strane nalazi se  isplaženi jezik, a s unutarnje zviždaljka. Iznad velikih šiljatih ušiju nalaze se zavinuti rogovi s rupama u koje se umetalo raznobojno perje.

To je sramotna maska i dio je fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu. U muzeju pojašnjavaju kako su je morale nositi žene kažnjene za psovke, ogovaranja i sličnih prijestupa. Povijesna vrela bilježe kako je među osuđenicama bilo piljarica, kako su se nazivale prodavačice voća i povrća na tržnici, no one nisu bile jedine. Sramotna maska čekala je sve osuđene jer “im se omaklo.”

Tijekom srednjega vijeka pa sve do 18. stoljeća, progoni i kažnjavanje osoba bili su ozakonjeni u tadašnjim statutima europskih gradova. Najgorim tjelesnim kaznama i smrću bile su kažnjavane osobe sudski proglašene vješticama.

Sramotna maska, Hrvatski povijesni muzej / Blaga & misterije

 “Uz metode i instrumente „velike torture“, za delinkvente „manjih zločina“ koristili su se instrumenti za „malu torturu“, među koje se ubrajalo i kažnjavanje nošenjem sramotnih maski” bilježe u Hrvatskom povijesnim muzeju.

Kažnjenici se maska oko glave i vrata pričvrščivala trakama od željeznog lima, a u usta umetala spomenuta zviždaljka koja je onemogućavala govor pa se čulo samo „sumorno“ zviždanje.

Osim što je bila teška i neugodna za nošenje, maska je imala za cilj poniziti počiniteljicu koja je gurana među ljude bivala podvrgnuta ismijavanju, porugama, udarcima, a možda i pokojoj truloj rajčici. Koliko je dugo masku trebalo nositi ovisilo je o težini prijestupa.

Sramotna maska jedan je od 216 predmeta izloženih na izložbi  “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja” koju je moguće pogledati do 30. rujna u jedinom izložbenom prostoru Hrvatskog povijesnog muzeja. Nalazi se na katu južnog krila barokne palače iz 18. stoljeća na zagrebačkom Gornjem gradu. Svrha je i cilj izložbe jest informirati javnost zašto je bitno preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja i realizacija prvog muzejskog stalnog postava. 

Hrvatski povijesni muzej brine o nacionalnoj baštini, muzejska građa sastavnica je nacionalne i opće povijesti. Odgoj i obrazovanje mladih i odraslih odvija se putem izložbi i radionica. Djelovanje muzeja možete pratiti i na Facebooku.

Lutajući vitez Lodbring te je noći odlučio: “Ne vraćam se kući!” Ujutro je u zemlju zabio mač i osnovao Ludbreg

Stravično šištanje najavilo je juriš krilatih husara i uskoro, prema Osmanlijama pod Bečom galopirale su tisuće konjanika