in

Najveći majstori generacije prionuli su i napravili mitsku knjigu o kralju Tomislavu, vladara su optočili grbovima i poludragim kamenjem

Blaga & misterije

Neki od najvećih majstora prve polovice 20. stoljeća zajednički su izradili knjigu koja je ubrzo postala simbol vještine i znanja majstora ovih prostora, toliko da je na koncu bila izložena  na Internacionalnoj izložbi dekorativne i industrijske umjetnosti u Parizu 1925. godine.

Na okovu rukopisne knjige pod nazivom “„Spomen knjiga Hrvatskog kraljevstva“ tako se nalazi reljefni prikaz vladara na prijestolju iznad kojeg se nalazi natpis  „I. KRALJ HRVATA“, dolje godina „925“, u uglovima grbovi: Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne s krunama; ukrašeno sa šest simetrično umetnutih poludragih kamenova, karneol, malahit i tirkiza.

Blaga & misterije

U Hrvatskom povijesnom muzeju objašnjavaju kako je knjiga izrađena tijekom priprema brojnih manifestacija za obilježavanje Tisuću godina hrvatskoga kraljevstva (925.-1925.). Te su proslave imale za cilj jačanje hrvatskog nacionalnog identiteta i ponosa.

Umjetnički izveden okov knjige u stilu „art décoa“ djelo je poznatog kipara i medaljara Ive Kerdića, ukrasno pismo rad je primijenjene umjetnice i kaligrafkinje Olge Höcker, uvez njene učenice Anke Martinić. U knjizi je rukom pisani tekst: „ Tomislav prvi kralj Hrvata“, rad povjesničara Vjekoslava Klaića koji je objavljen u pravaškoj „Hrvatskoj lipi“ još 1875. pod naslovom: „ Tomislav, prvi kralj hrvatski (914-927)“. Tekst s istim naslovom nalazimo i u Klaićevoj „Povijesti Hrvata“, izdanjima iz 1899. i 1974.

Knjiga, na neki način, simbolizira mit o tisućljetnoj tradiciji Hrvatskoga kraljevstva zasnovanoj na neutvrđenom podatku o krunidbi Tomislava za kralja na Duvanjskom polju, istovremeno, prezentira i dosege hrvatske primijenjene umjetnosti u opremi knjige i načinu korištenja ukrasnog pisma.

Knjiga o kojoj govori ovaj članak  jedan je od 216 predmeta koji su bili izloženi na izložbi.  “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja”. Svrha je i cilj izložbe bio je informirati javnost zašto je bitno preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja i realizacija prvog muzejskog stalnog postava.

Hrvatski povijesni muzej brine o nacionalnoj baštini, muzejska građa sastavnica je nacionalne i opće povijesti. Odgoj i obrazovanje mladih i odraslih odvija se putem izložbi i radionica. Djelovanje muzeja možete pratiti i na Facebooku.

Na izvoru legende o Gričkom topu je predaja o topu s Medvedgrada, pucnju i danu kada su Turci spremali posljednji juriš na Savski most

“Štefek moj! Štefek moj! Ja sem samo tvoja…” Kriknula je Janica dok se crkva u koju se sakrila urušavala pred vojnicima pohotnog age