in ,

Pokraj Zagreba po strani, uz jezero, još stoji Kerestinec, nijemi dvor koji se i svjetla, i tame i opačine prošlosti nagledao

Dojavi prijateljima

©Blaga & misterije, kontaktirati za prijenos

Dvorac Erdödy Kerestinec od  1576. godine kada je obitelj Erdödy započela njegovu gradnju u Kerestincu pokraj Zagreba do danas njemi je svjedok burnih vremena i utvara još nedefinirane prošlosti.

Obilazimo ga dok čeka novu namjenu, zaključan je i djelomično devastiran i putnici namjernici ga često obilaze. Spomenik je kulture 1. kategorije, pregrađivan je u 18. i 19. stoljeću, a temeljito uređen početkom 20. stoljeća.

Zapisi bilježe i sudjelovanje kerestinečkih kmetova, nastanjenih oko dvorca, u velikoj Seljačkoj buni 1573. godine. Pod njim se odigrala bitka između plemića i seljaka predvođeni Ambrozom Gubecom (danas pozatijim kao Matija). Seljaci su bitku izgubili.

Uz njega se veže i Kerestinečka buna iz 1936. godine kada su se protiv lošeg postupanja srpske žandarmerije pobunili seljaci.

U njemu su ustaške vlasti 1941. smjestile časničku školu u kojoj su se školovali samo nabolji časnici, a koncetracijski logor 19. travnja 1941. odlukom Redarstvenog ravnateljstva za Zagreb.

Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Keršovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbijesnili vlasti te su uhićeni i zatočeni u dvorcu. U kasnijem pokušaju prodora, većina zatvorenika je ubijena.

U novije vrijeme, dvorac je bio vojarna JNA, a potom i Hrvatske vojske. Postao je poznat po sudskih presudama za mučenja tijekom ranih devedeetih kada stječe nadimak “Krvavi dvorac”.

Prije 301 godinu, rođena je Marija Terezija, carica bez čijeg pristanka niti jedna žena više nije mogla biti spaljena

Između epoha ljudi i dinosaura, postojaše divovi, a jedan od njih zvan Sambo zauvijek ukamenjen leži iza Samobor grada