fbpx
Dvorci i nasljeđe, Fotografije

Pokraj Zagreba po strani, uz jezero, još stoji Kerestinec, nijemi dvor koji se i svjetla, i tame i opačine prošlosti nagledao

13.05.2018. Ured za blaga i misterije

Dvorac Erdödy Kerestinec od  1576. godine kada je obitelj Erdödy započela njegovu gradnju u Kerestincu pokraj Zagreba do danas njemi je svjedok burnih vremena i utvara još nedefinirane prošlosti.

Obilazimo ga dok čeka novu namjenu, zaključan je i djelomično devastiran i putnici namjernici ga često obilaze. Spomenik je kulture 1. kategorije, pregrađivan je u 18. i 19. stoljeću, a temeljito uređen početkom 20. stoljeća.

Zapisi bilježe i sudjelovanje kerestinečkih kmetova, nastanjenih oko dvorca, u velikoj Seljačkoj buni 1573. godine. Pod njim se odigrala bitka između plemića i seljaka predvođeni Ambrozom Gubecom (danas pozatijim kao Matija). Seljaci su bitku izgubili.

Uz njega se veže i Kerestinečka buna iz 1936. godine kada su se protiv lošeg postupanja srpske žandarmerije pobunili seljaci.

U njemu su ustaške vlasti 1941. smjestile časničku školu u kojoj su se školovali samo nabolji časnici, a koncetracijski logor 19. travnja 1941. odlukom Redarstvenog ravnateljstva za Zagreb.

Poznati komunisti poput Ognjena Price, Otokara Keršovanija i Augusta Cesareca svojim su djelovanjem razbijesnili vlasti te su uhićeni i zatočeni u dvorcu. U kasnijem pokušaju prodora, većina zatvorenika je ubijena.

U novije vrijeme, dvorac je bio vojarna JNA, a potom i Hrvatske vojske. Postao je poznat po sudskih presudama za mučenja tijekom ranih devedeetih kada stječe nadimak “Krvavi dvorac”.