U proljeće 1940. godine, nedugo nakon prestanka rada masonerije u Kraljevini Jugoslaviji, fotografirane su freske tamne sobe bivše lože slobodnih zidara “Prudentia” (Zur Klugheit) koja je djelovala u Zagrebu na adresi Vlaška 5.
Ove fotografije snimio je fotograf i povjesničar Djuro Szabo, koji je zatim zatvorio i zaključao metalna vrata lože, koja su kasnije prikazana na okviru njegove poznate knjige “Stari Zagreb”. Ova simbolička gesta bila je završetak djelovanja lože slobodnih zidara u Hrvatskoj, a obredni pribori, mačevi, pregače i ostala oprema već su bili pospremljeni ili uništeni.
Danas se vrata lože “Prudentia”, koja su ovjekovječena na naslovnici knjige Djure Szabe “Stari Zagreb”, nalaze u muzeju grada Zagreba. Ona nas vode kroz povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, od njegovog osnutka 1756. do 1778. godine, do razvoja u 19. stoljeću i njegovog prestanka 1940. godine.
Uovom članku se spominje i simbolika koja igra važnu ulogu u razumijevanju povijesti slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, kao i postojanje literature koja se bavi ovom temom sa pozitivnim i negativnim stavovima. U tekstu u knjizi, spominje se i simbolika koja igra važnu ulogu u razumijevanju povijesti slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, kao i postojanje literature koja se bavi ovom temom sa pozitivnim i negativnim stavovima.
U trenutku kada je rad lože slobodnih zidara “Prudentia” u Zagrebu na adresi Vlaška 5 završen, obredni pribori, mačevi, pregače i ostala oprema bili su sigurno pohranjeni ili uništeni. Vrata lože “Prudentia” u Zagrebu, koja su ovjekovječena na naslovnici kultne knjige Djure Szabe, i danas se nalaze u muzeju grada Zagreba, potpuno restaurirana i obojena u crno, s opisom “vrata trgovine”.
Vrata nas vode kroz povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj, od njegovog osnutka 1756. do 1778. godine kada su ga osnovali hrvatski oficiri koji su boravili u inozemstvu, preko razdoblja Napoleonskih ratova 1805.-1814. godine, do modernog doba od 1870. godine do danas. Prva masonska loža u Hrvatskoj, “L’amitie querre”, osnovana je u Glini 1759. godine od strane graničnih oficira, uključujući pukovnika grofa Ivana Draškovića, koja je radila na francuskom jeziku.
Druga loža, “Prudentia”, osnovana je u Zagrebu 1773. godine od strane grofa Ivana Draškovića nakon njegovog odlaska iz vojne službe. Ova loža je djelovala samo 13 godina, ali je ostavila trag u događajima koja su utjecala na modernu povijest Hrvatske. Kuća u kojoj je bila smještena u javnosti je poznata kao Kuća Lacković-Žigrović, ali među slobodnim zidarima danas se smatra prvim hramom lože “Prudentia”, koja je djelovala samo 13 godina, ali je ostavila trajni utjecaj na povijest Hrvatske.
Članovi lože razgovarali su o revoluciji po uzoru na francusku i razmjenjivali mišljenja koja su posijala sjeme Ilirskog pokreta, koji se pojavio desetljećima kasnije i utjecao na razvoj nacionalnog identiteta. Dvokrilna drvena i masivna vrata koja se nalaze ispred zgrade u kojoj se nalazila loža, ukrašena su oštećenim kamenim dovratnicima i uokvirena su inicijalima tadašnjeg vlasnika Ivana Lackovića.
Lacković je bio časnik koji je služio u Vojnoj krajini i upoznao grofa Draškovića, koji je kasnije koristio prostorije u njegovoj kući za ložu “Prudentia”, koja je navodno pripadala Ivanjskim ložama, čijim je zaštitnikom bio Ivan Krstitelj, simboliziran bradatom glavom na zaglavnom kamenu portala.
