Piše: Mirjana Novak Perjanec
Barbara Celjska, (rođena 1392, umrla u Melniku 1451. g., pokopana u Pragu u crkvi sv. Vida) kći hrvatskog bana Hermana II. Celjskog i grofice Ane von Schaunberg.
Barbara Celjska, čiji je lik obavijen velom tajnovitosti mnogih legendi, najpoznatija je gospodarica na ovim prostorima. Oko nje se plete priča čiji su likovi jedni od važnijih aktera europskih povijesnih zbivanja u 15. stoljeću. Europa je pretrpjela strašna razaranja za vrijeme tatarskih osvajačkih pohoda. Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV ubrzano utvrđuje gradove, te gradi nove utvrde.
Jedino su dobro utvrđeni gradovi mogli odoljeti osvajačima. Legende koje su se isplele oko Barbare Celjske ili Crne kraljice do danas bude maštu i raspiruju radoznalost. Njezin se život od najranijeg djetinjstva odvijao u hladnom, nemilosrdnom okruženju moćnika u stalnoj borbi za feudalne posjede, politički utjecaj i oružanu premoć.
Okrutni duh vremena
U tom je duhu rasla i odgajana. Još kao dijete obećana je beskrupuloznom Žigmundu Luksemburškom, hrvatsko-ugarskom kralju te budućem caru Svetog rimskog i njemačkog carstva. Njezin je odabranik bio neuspješan u zaustavljanja otomanskog prodora u Europu ali je bio i te kako uspješan u spletkama i umorstvima hrvatskih plemića u borbi za očuvanje prijestolja i širenje vladarske moći.
Ovaj svijet nije svijet davanja i brižnosti osim u rijetkim obiteljskim i prijateljskim oazama. Ovo je svijet uzimanja, otimanja, grubosti i nametanja osobnih i kolektivnih političkih, religijskih, “civilizacijskih” koncepata s loše prikrivenim ciljem za dominacijom i grabeži. Sukob ovakvih poriva i nekih svjetlijih impulsa unutar jedne osobe u osnovi je kontekst u kojem pišući stavljam i Barbaru Celjsku bez obzira što je živjela u kasnom srednjeg vijeka. Radi se o izuzetnoj ženi koja je rođena, odrasla i odgajana u ledenom, feudalnom okruženju onodobnog luksuza i beskrupulozne borbe za nove posjede, političku prevlast i vojnu nadmoć.
Glad za moći
Od najranijeg djetinjstva sve što je Barbara Celjska vidjela kod ljudi koji su ju okruživali bila je neizlječiva i nezajažljiva glad za moć, posebno kod njenog oca i kasnije, kod njenog supruga. Ona je i sama ”zaražena“ s tim virusom koji ju je osudio na doživotne konflikte s moćnicima iz njenog svijeta. Njena kompleksna osobnost nije bila određena samo slavohlepnošću i željom za dominacijom već su se u njoj sukobljavali impulsi i pritisci koji su naviještali rađanje nove Europe. Neobične osobe i mnogi velikani utrli su staze ka novom pogledu na stvarnost… (kroz misticizam Ivane Orleanske, tiskarsku revoluciju Johanna Gutenberga, otkriće perspektive Filipa Brunelleschija…).
Povijesni kontekst njenog vremena obilježen je stanjem koji Europu uvodi u vjerski raskol početkom idućeg stoljeća (nagli razvoj gradova, građanske klase koja želi slobodu kretanja, slobodu trgovanja, slobodu uma). To je vrijeme prštalo renesansnim iskrama goleme gladi za znanjem, ponovnim otkrivanja antike, novih estetskih i filozofskih paradigmi…
U Barbari Celjskoj se događao raskol između želje za vladanjem i intelektualne radoznalosti, potaknute novim strujanjima… Pripisuje joj se prakticiranje magije i alkemije što u duhu religijskog dogmatizma predstavlja diskvalifikatorsku etiketu, ali znajući da se jedan od najvećih znanstvenika svih vremena Isaac Newton bavio alkemijom i kroz nju tražio puteve do novih otkrića čitavo stoljeće nakon Barbare, možemo vidjeti da su hrabri i slobodoumni duhovi magiju vidjeli ne kao zlonamjerni vještičarski ritualizam nego kao slobodu i svježinu percepcije, neustrašivost i radoznalost uma spremnog za otkrivanje novih svjetova, zaneseni mirisom slobode nagoviještene novim spoznajama. Priča o Barbari Celjskoj – Crnoj kraljici spoj je povijesti i legende. U svakoj legendi ima povijesno-biografskih elemenata, stvarni povijesni događaji s jedne strane, a s druge fikcija, mašta, legenda…
Lice:
Barbare Celjske, povijesna osoba Priča je ovo o jednoj ženi u kontekstu vremena u kojem je živjela (srednji vijek), o njenoj borbi da se ostvari kao žena, majka, društveno i političko biće. Žena ima pravo i dužnost svjedočiti svojim životom da vjeruje u smisao svoje uloge kao nositeljice i učiteljice života, bez straha i osude obitelji i društva-javnog žigosanja.
Naličje:
Crna kraljica, legenda i mit Magija je znanost o mudrosti, razumijevanje najdubljih zakona prirode i duha. Magija graniči sa religijom, filozofijom i mistikom, usko je povezana s astrologijom, pa po tome možemo reći da je Crna kraljica bila ispred vremena. Zbog krive slike, i radi mistificiranja nečega, što je obavijeno tajnama i nerazumijevanjem, riječ magija, i sve okultne nauke došle su na crni glas, iza čega se krije strah od samoga sebe, pošto svaki čovjek ima vraga u sebi, što je opće znana uzrečica.
Pozivamo sve ljubitelje putovanja, skupljače uspomena na putovanje gradovima i mjestima gdje je živjela i gospodarila kraljica Barbara Celjska/ Crna kraljica.
Od Medvedgrada ponad Zagreba, Krapine, Samobora, Kalnika, Plitvičkih jezera do gradova u Poljskoj, Češkoj, Njemačkoj, Sloveniji…
Brendiranjem imena (zaštitom u AA) Crna kraljica želi se postići, prije svega prepoznatljivost imena (zaštita) ali i umrežavanje grada Zagreba, Hrvatske s gradovima u regiji i Europi.
