Prilikom arheoloških istraživanja antičkog Epetija, koji se nalazio na području središta današnjeg Stobreča, pronađeni su monolitni bedemi. Iz vremena su kada je tamo postojala starogrčka kolonija Epetij. Pronađeni su i stariji slojevi koji dokazuju kako je predio naseljen još od srednjeg brončanog doba koje je bilo otprilike 3.500 godina prije Krista.
Slojevita struktura nalazišta
Arheolozi smatraju da su slojevi na lokalitetu koji se nalazi u blizini ulice Omladinsko šetalište veoma bogati potencijalnim nalazima. “Slojevi” je termin koji arheolozi koriste kako bi opisali često stanje u kojem su preko starijih građevina kroz povijest građene novije.
“Riječ je o impresivnim arheološkim nalazima, među ostalim grčkom bedemu dužine četrdesetak metara koji je na nekim dijelovima ima dubinu višu od tri metra”, istaknula je voditeljica zaštitnih arheoloških istraživanja iz Instituta za arheologiju dr. sc. Marina Ugarković. Tijekom predstavljanja lokaliteta istaknula je kako je riječ o monumentalnom nalazu. Radi se, naime, o najbolje sačuvanom grčkom bedemu na području Hrvatske, jednakovrijednom drugim antičkim arheološkim nalazima u svijetu.
Otkrila je da su tijekom istraživanja, kojeg je vodila, prvi put istraženi ostaci drugih struktura unutar antičkog naselja Epetion. One potječu iz različitih razdoblja: od prapovijesti, preko helenističkog i rimskog do kasnoantičkog, odnosno ranosrednjovjekovnog. S obzirom na to da je riječ o slojevitom lokalitetu, Marina Ugarković je naglasila kako su istraživanjem prvi put otkriveni materijalni nalazi koji govore u prilog da je naselje funkcioniralo daleko prije nego se to do sada mislilo.
Vrijednost lokaliteta
Važnost lokaliteta ministrici Obuljen Koržinek predstavili su i konzervatori-arheolozi Silva Kukoč i Ivica Pleština iz Konzervatorskog odjela u Splitu Ministarstva kulture i medija koji su proveli nadzor nad nalazištem. “Ovo je prostor koji je već ranije u našim registrima identificiran kao prostor gdje možemo očekivati pronalazak zanimljivih nalaza. Zato se i provode arheološka istraživanja”, istaknula je ministrica u obraćanju medijima.
Upravo zbog iznimne vrijednosti nalaza kojim su se identificirali različiti slojevi naselja, ministrica je najavila daljnje istraživanje lokaliteta te planiranje njegove buduće zaštite i prezentacije. “Već nekoliko mjeseci pratimo ovu temu, a kolege iz Uprave za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu, kao i iz splitskog Konzervatorskog odjela i Arheološkog muzeja kontinuirano prate istraživanja, jer svi smatraju da je riječ o iznimno zanimljivom lokalitetu”, naglasila je ministrica.
Ujedno je izrazila zadovoljstvo što je predstavnik investitora prisutan. U detaljnom istraživanju i prezentaciji ovog lokaliteta vidi interes ne samo za lokalnu, nego i širu zajednicu.
Podsjećamo, o antičkom Epetiju znalo se do sada isključivo po povijesnim izvorima. Ondje se spominju Tragurij, Epetij i Salonu kao grčke emporije, odnosno kolonije. Prva istraživanja proveli su arheolog Arheološkog muzeja u Splitu Mladen Nikolanci i dr. sc. Aleksandra Faber iz Instituta za Arheologiju u Zagrebu na sjevernoj obali Stobreča 1969. i 1973. godine. Tada je pronađen bedem grada. Godine 2012. dr. sc. Marina Ugarković iz Instituta za arheologiju istraživala je sondu na položaju helenističkog bedema.
Epetij danas
Po zahtjevu investitora za mišljenjem o potrebi arheoloških istraživanjima u Stobreču Konzervatorski odjel u Splitu početkom 2024. godine naložio je provedbu zaštitnih arheoloških istraživanja prije ishođenja posebnih uvjeta gradnje na minimalno 30% ukupne površine, a poglavito s ciljem utvrđivanja pravca pružanja i evidentiranja stanja očuvanosti grčkih bedema. Takve bedeme, zbog svoje veličine, nazivaju još kiklopskima. Prema legendi, gradili su ih kiklopi – jednooki divovi iz grčke mitologije, a ne ljudi, kojima bi zadatak bio pretežak.
Istraživanja koje provodi Institut za arheologiju iz Zagreba rezultirala su pronalaskom megalitske građevine s dvostrukim vratima što ukazuje da se lokalitet pruža i sjeverno od bedema u smjeru morske obale. To otvara dodatne hipoteze o prostiranju helenističkog grada.
U III. st. pr. Kr. isejski Grci osnovali su naseobinu Epetij (Epetion) na mjestu starijeg ilirskog naselja. U rimsko doba, Epetium je bio dio salonitanskog agera. Arheološki nalazi, uključujući zidove, mozaike i stele, smješteni su i oko današnje crkve i groblja. Kršćanstvo se počelo širiti u IV. st., a ranokršćanska bazilika sv. Laurencija izgrađena je u V./VI. stoljeću. Grad je u VII. stoljeću razoren slavensko-avarskom provalom. Pretvoren je u ruralno naselje, postavši dio starohrvatske županije s centrom u Klisu.
