Na rastanku, Ivana Brlić – Mažuranić sinu Ivi darovala je i nož za papir koji je izradila na obalama  Save
Tajne muzeja

Na rastanku, Ivana Brlić – Mažuranić sinu Ivi darovala je i nož za papir koji je izradila na obalama Save

21.09.2018. Ured za blaga i misterije

Duboko uronjena u svjetove iz kojih je crpila inspiraciju koja se manifestirala kroz bajke koje zauvijek ostaju u sjećanju, spisateljica Ivana Brlić Mažuranić često nosi naziv hrvatskoga Andersena i hrvatskoga Tolkiena.

Svojim pisanjem priča nadahnula je generacije i generacije čitatelja, a o njezinom životu najbolje govore pisma koje je razmjenjivala s obitelji, prijateljima i suvremenicima poput A.G. Matoša i Josipa Jurja Strossmayera.

Tako u Hrvatskom povijesnom muzeju otkrivamo na prvi pogled teško zamjetan predmet. Nož za papir koji u današnje doba ima veću estetsku a manje uporabnu vrijednost. U vrijeme Ivane Brlić Mažuranić bilo je obratno, pisma su bila način komunikacije, a njih je trebalo nečim otvoriti.

Nožem za papir koji govori o njezinoj privrženosti mjestu Jesenice na desnoj obali rijeke Save i nježnosti koju je gajila prema svom sinu Ivanu.

Blaga & misterije

Ivana Brlić Mažuranić tamo je imala posjed na kojem su dijelom nastajale njezine priče. Nož za papir izradila je od sama 1937. godine kao uspomenu na Jesenice i Prigorje. Kada je odlazio u školu, posvetila ga je i darovala sinu Ivi.

Zbirka bajki „Priče iz davnine“ Ivane Brlić Mažuranić sastoji se od osam priča, a jedna od njih je i „Regoč“. Ova priča o divu iz grada Legena, vili Kosjenki i dva posvađana sela inspirirana je ljepotom prigorskog kraja te strahom od Save (Zlovode) koja mu je svojom hirovitošću često prijetila poplavama.

Smatra se kako je umjetnički vrhunac Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila upravo u “Pričama iz davnine”,koje je djeci, a i odraslim čitateljima svih naraštaja nudi vjeru u temeljne ljudske vrijednosti. Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju Moderne.

Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju – temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo senzibilitetu čitatelja – djeteta.

Zbirka bajki „Priče iz davnine“ najprije je prevedena na engleski (Croatian Tales of Long Ago, London 1924.), a do danas objavljeni su prijevodi njezinih djela na čak 40 svjetskih jezika. Njena djela su doživjela niz scenskih, radijskih i TV obrada, a njeno ime nosi nagrada koju od 1971. „Školska knjiga“ dodjeljuje za najbolji neobjavljeni tekst namijenjen djeci do 14 godina.

Bila je prva žena koju je 1937. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila u svoje krugove i četiri ju je puta predlagala za Nobelovu nagradu. Također je bila član hrvatskog PEN kluba.

U Slavonskom Brodu, gradu u kojem je provela većinu života, po prvi puta su 1971. organizirane svečanosti „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“, a nakon pauze od 1974. do 1991. Slavonski Brod obnavlja manifestaciju.

Umrla Ivana Brlić-Mažuranić preminula je 21. rujna 1938. godine, nepunih godinu dana od trena kada je u ruke svoga sina stavila uspomene koje danas ostaju kao ljudska uspomena na ljubav majke i sina.

Nož za papir s posvetom Ivane Brlić Mažuranić sinu Ivi jedan je od 216 predmeta izloženih na izložbi  “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja” koju je moguće pogledati do 30. rujna u jedinom izložbenom prostoru Hrvatskog povijesnog muzeja. Nalazi se na katu južnog krila barokne palače iz 18. stoljeća na zagrebačkom Gornjem gradu. Svrha je i cilj izložbe jest informirati javnost zašto je bitno preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja i realizacija prvog muzejskog stalnog postava. 

Hrvatski povijesni muzej brine o nacionalnoj baštini, muzejska građa sastavnica je nacionalne i opće povijesti. Odgoj i obrazovanje mladih i odraslih odvija se putem izložbi i radionica. Djelovanje muzeja možete pratiti i na Facebooku.

Izvori: “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja”