Od Ledenih svetaca i željeznih noći do hladne Sofije: nevrijeme koja obavija zemlju u vjerovanjima se nebrojeno puta dogodilo

Kod dolaska proljeća, postoji više razdoblja koja u godini označavaju njegov neizbježan dolazak. Poklade su tako, razdoblje gonjenja zlih sila i protjerivanja zime. Sljedeći je važan događaj Jurjevo, odnosno blagdan sv. Jurja koji se obilježava  23. travnja i u hrvatskoj je pučkoj tradiciji često shvaćen kao prvi dan proljeća, odnosno kao početak gospodarske godine.

Na taj su se dan, posebice u sjevernim hrvatskim krajevima, unajmljivali, otpuštali i mijenjali sluge i pastiri. Imalo je i obilježja stočnoga blagdana: stoka se na Jurjevo svečano izvodila na pašu, često prvi put u godini, te kitila vijencima od proljetnoga cvijeća i drugoga bilja.

Ipak, radovi nisu započinjali sve dok nisu prošli Ledeni sveci, razdoblje koje datumski pada na sredinu svibnja, kada su prodori hladnog zraka, oluje, nevere i mraz jako česti.

Ledeni su sveci Pankracije, Servacije i Bonifacije te »hladna« Sofija (12. do 15. svibnja). Povijesno, bili su to biskupi i mučenici koji su živjeli u 4. i 5. stoljeću a prema pučkoj predaji ili iskustvu blago proljetno vrijeme počinje tek nakon „hladne Sofije“, odnosno 15. svibnja.

Spominju se i narodne izreke: „Ako na Sofiju ne pada kiša, onda je neće biti cijeli mjesec“ ili „Ako na Sofiju nema mraza, neće ga biti cijelo ljeto“. U pojedinim krajevima njezin dan, 15. svibnja, smatra se posljednjim zimskim danom.

Dobro poznat termin

Termin je dobro poznat i meteorolozima koji ga često koriste kako bi u javnim nastupima slikovito opisali u narodu dobro poznat fenomen nestabilnog vremena ranog svibnja.  Osim u Hrvatskom, pojam Ledenih svetaca stoljećima je poznat i u folkloru drugih europskih naroda koji nastanjuju područje zapadne i srednje Europe, i to upravo zbog razdoblja koje donosi posljednje mrazove i velike hladnoće.

Tako su još učenici talijanskog matematičara, fizičara, astronoma i filozofa Galileja Galilea u razdoblju od 1655. do 1670. godine promatrali vrijeme i pokušavali  otkriti vremenske uzorke koji bi potvrdili narodno vjerovanje. Prema tadašnjim izvorima, zaključili su kako u razdoblju ledenih svetaca zaista postoje izboji hladnog vremena.

Znatiželja meteorologa tu nije posustajala pa je tako 1902. godine predsjednik kraljevskog meteorološkog društva upotrijebio moderne statističke metode kako bi dokazao da su Ledeni sveci samo mit uzrokovan selektivnim izvještavanjem.

No, tu nije bio kraj, pa je tako drugo istraživanje provedeno u razdoblju od 1941. do 1969. godine pokazalo kako je 13. svibanj u prosjeku bio najtopliji dan petog mjeseca u godini, no nakon njega, znao se dogoditi oštar pad temperature.

Bilo kako bilo, ledeni su sveci, ove, 2019. godine hladnoćom i neverama ohuhvatili cijelu zemlju i pokazali kako se na koncu, zima ipak ne predaje tako lako.