Zlatni prsten jedna je od najtajanstvenijih uspomena srednjovjekovne ugarske povijesti. Iako je natpis danas djelomično izblijedio, početkom 20. stoljeća bio je potpuno čitljiv i glasio je: ANULUS COLOMANNI REGIS prsten kralja Kolomana, tako da se prsten može dovesti u vezu s ugarskim kraljem.
Prvi stranac na hrvatskom prijestolju nekoć je bio nositelj prstena. Koloman Arpadović, ugarski kralj koji je vojnom je silom i korupcijom pokorio tadašnju hrvatsku plemićku političku elitu. Ugarskoj se vojsci tada suprotstavio i hrvatski kralj Petar Svačić na planini Gvozdu. U bitci su 1097. godine Hrvati pretrpjeli poraz, a kralj Petar je poginuo.
S unutrašnje strane prstena pronađen je zapis GUT GUT GUTANI TABAL – što može biti formula koja štiti od udara groma i raznih bolesti. Iako stručnjaci nisu sa sigurnošću mogli prevesti tekst, analizirali su ga na temelju aramejskog ili gotskog jezika.
Zapadnoeuropski vladari i pripadnici aristokracije u 11. i 12. stoljeću nosili su upravo takvo, takozvano Thebal prstenje s natpisima koji su imali zaštitne moći.
Ovaj je prsten bio u posjedu obitelji Esterházy. Pronađen je krajem 19. stoljeća na obiteljskom gospodarstvu u Szarvaskóu, a pronašao ga je Ernó Sedlmayr, upravitelj gospodarstva, navodi se u opisu prstena koji je bio izložen u Zagrebu 2020. godine u Klovićevim dvorima povodom izložbe Ars et Virtus. Hrvatska – Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine
Prsten se nalazio u obitelji do 2004. godine kada su ga Tamás Sedlmayr i njegov mladi brat János poklonili Madarskom nacionalnom muzeju.
