in

Smiraj groblja podno starog grada Dubovca otkriva uklesane priče o žiteljima Karlovca

Dojavi prijateljima

Foto: Katoličko groblje Dubovec u Karlovcu/© Blaga&misterije

Ispod zidina starog grada Dubovca u Karlovcu nalazi se Katoličko groblje osnovano prije više od 200 godina na mjestu nekadašnje stare bolnice i ubožnice gdje su se u 16. i 17. stoljeću ukapali umrli od kuge. Kao i vojnici mnogih ratova koji su se u tome kraju vodili još od doba Turaka. Danas, mnogobrojni spomenici podsjećaju da je to mjesto sjećanja, utjehe i razmišljanja o prolaznosti života.

Foto: Kip je djelo bečkog klesara Eduarda Hausera/ © Blaga&misterije

Ovo najznačajnije i najveće groblje u Karlovcu zapravo je muzej i park skulptura na otvorenom, jedan vrijedan dio kulturno povijesne baštine grada koji je od 2014. godine član  Udruge znamenitih groblja Europe (ASCE- Association of Significant Cemeteries in Europe) te član Rute europskih groblja (Europians Cemeteries Route).

Foto: Grob obitelji Trstenjak/© Blaga&misterije

Na groblju nalazimo sve tipove grobova i nadgrobnih spomenika, od mauzoleja, obeliska, stela, edikula, križeva, cipusa do samostalnih ili s arhitekturom vezanih skulptura. No, da bi se podiglo groblje, prvo je bila uklonjena stara bolnica “građanski špital” i kapelica Ranjenog Isusa.

Naime, u vrijeme Josipa II. (1780-1790), cara prosvjetitelja, kada je zabranjeno iz zdravstvenih razloga sahranjivati pokojnike u blizini gradova i naselja, karlovačka je gradska uprava morala zatvoriti Florijansko groblje koje se nalazilo uz rub Tvrđave i blizu naselja Gaza. Tako je za lokaciju novoga groblja određeno zemljište u blizini Dubovca.

Foto: Gob Jordan- tri figure, osim ovozemaljske tuge za pokojnikom, vjere u uskrsnuće i vremena koje se vraća, melankoličnim izrazima lica i pogleda uperena prema grobu, prenose emociju tuge./© Blaga&misterije

Kraj mjesta odabranoga za groblje nalazila se bolnica-ubožnica koja je postojala od 1780-ih, a napuštena je 1817. godine zbog derutnosti. Uz bolnicu nalazilo se i zapušteno bolničko groblje, na kojemu je u listopadu 1820. sahranjen prvi pokojnik.

Kako je groblje u ranijim fazama izgledalo saznajemo iz nedatirane vedute Jakova Šašela koja je nastala kasnih 1860-ih ili ranih 1870-ih godina.

Foto: Katoličko groblje, s kraja 1860-ih ili početka 1870-ih, Jakov Šašel

Izgled groblja radikalno se promijenio kada su tri velikaške porodice, odlučile u drugoj polovici 19. stoljeća sagraditi mauzoleje koji i danas svjedoče o ekonomskoj snazi grada u tom periodu. Od sredine 18. stoljeća Karlovac je kao grad na rijeci Kupi bio velika pretovarna luka u trgovačkoj razmjeni između Jadrana i Panonije.

Riječ je o mauzolejima plemićkih i veletrgovačkih karlovačkih obitelji Vranyczany, Türk i Turković iz 19. stoljeća koji svojim položajem na samom ulazu groblja s kapelom Svih svetih i mauzolejem krojačke obitelji Hoffmann iz 20. stoljeća oblikuju manji trg – mjesto dolaska i ispraćaja u historicističkom ambijentu. Mauzoleje su podigli najmoćniji Karlovčani – iz kapitala stečenoga u razdoblju procvata grada.

Foto: Grb obitelji Türk, groblje Dubovac/© Blaga&misterije

Oni su povijesne, arhitektonske i kulturno-umjetničke vrijednosti, ne samo zato što su izraziti primjerci stilova druge polovice 19. i početka 20. stoljeća i što su projekti tada vodećih graditelja i arhitekata kao što su Herman Bollé, Kuno Waidmann, Otto von Hofer, već i zato što svjedoče o društvenome statusu svojih vlasnika, a time i značaju grada Karlovca na razmeđi stoljeća.

Mauzolej obitelji Türk, koja je bila jedna od najuglednijih i najbogatijih karlovačkih obitelji iz 19. stoljeća, dao je sagraditi Franjo Ksaver Turk 1892. godine, a projektirao ga je njemački arhitekt Kuno Waidmann. Prema stilskim karakteristikama moguće je suautorstvo na projektu pripisati arhitektu Hermanu Bolleu, jednom od najpoznatijih hrvatskih arhitekata. Unutarnji prostor je ukrašen bogatim zidnim oslikom, a natpisne ploče ugrađene u zidove navode imena Franje Ksavera Türka, Katarine Türk, Franje Ksavera Türka ml. i Franje Aurela Türka koji su u mauzoleju i ukopani.

Foto: Dekorativna plastika – vodoriga, mauzolej obitelji Türk/© Blaga&misterije

Jedinstvena građevina podignuta u neobizantskome stilu je mauzolej obitelji Vranyczany. Na glavnom portalu nalazi se obiteljski grb s geslom obitelji „Fratrum concordio“. Mauzolej je sagrađen oko 1870. godine, pretpostavlja se prema projektu bečkoga arhitekta Otta von Hofera koji je za Ljudevita, Dragana i Vladimira Vranyczanyja u Zagrebu i okolici projektirao četiri zgrade među kojima su današnje zgrade Moderne galerije i Arheološkoga muzeja. U njemu je pokopano  dvadeset članova karlovačke grane plemićke obitelji Vranyczany, obitelji znamenitih Iliraca, društvenih radnika, tvorničara i veletrgovaca.

Mauzolej obitelji Hoffmann sagrađen je 1929. godine za krojačku karlovačku obitelj Pavla i Josipe Hoffmann prema projektu zagrebačkoga građevinskog inženjera Elemera Treppera. Gradnju je izveo karlovački graditelj Julijan Jamnicky. Mauzolej je sagrađen u obliku prostila, antičkoga hrama s trijemom na pročelju. U podzemnoj grobnici elegantno opremljenoga interijera pokopani su svi članovi obitelji Pavla i Josipe Hoffmann.

Foto: Mauzolej obitelji Hoffmann/© Blaga&misterije

Prolazeći kroz groblje, nezaobilazan su i nadgrobni spomenici poput djela znamenitoga hrvatskog kipara Ive Kerdića iz 1913. Prikazuje „Umirućeg genija“, u sjedećemu položaju, dok u rukama drži narodnu zastavu i baklju oslanjajući se na naslon ispisan kronogramom.

Foto: Skulptura „Umirući genij“/© Blaga&misterije

Simbol je narodnoga naprezanja, koji se, prerano skršenoga tijela iznemogao ruši, držeći narodnu zastavu i baklju što simbolizira život pokojnika kao političkoga radnika, narodnoga zastupnika u Hrvatskome saboru, poznatoga po upornoj borbi za boljitak Karlovca. Jedna je od rijetkih skulptura na groblju izrađena u bronci, postavljena na visoki kameni postament. Nadgrobni spomenik posvećen je dr. Ivanu Banjavčiću (1843. – 1913. g.), gradonačelniku grada od 1903. do 1908. godine, jednome od najaktivnijih i najuspješnijih karlovačkih gradonačelnika i najcjenjenijoj osobi javnoga života Karlovca na prijelazu 19. u 20. stoljeće.

Posebnu skupinu grobnih obilježja čine križevi izrađeni od lijevana ili kovana željeza. U drugoj četvrtini 19. stoljeća takvi spomenici bili su novitet koji je ubrzo postao moda koju su prihvatili i Karlovčani pa godine 1861. „Karlovački viestnik“ reklamira prodaju nadgrobnih križeva u željezariji Mije Balaša na Baniji.

Šetnja karlovačkim grobljem tako je šetnja kroz povijest grada koji je sagrađen kao tvrđava, ubrzo procvao i kroz svoje poznate i nepoznate stanovnike, počeo ostavljati svoj trag u događajima.

Foto:© Blaga&misterije
Foto: Stari grad Dubovac/© Blaga&misterije

izvor: Tatjana Horvatić i Marinka Mužar, Katoličko groblje Dubovac; Radovan Radovinović i Zvonimir Gerber, Karlovačka groblja

Tko su divovi iz hrvatskih priča? Upoznajte zaboravljeni narod od kojeg ostaju predaje o kletvama, podvizima i pronalascima kostiju

Po boji čarobnog plamena narod bi znao jesu li vrazi zakopali zlato, srebro ili novac, no potraga za bogatstvom imala je svoju cijenu