fbpx
U nikad prežaljenom Kursalonu nekoć se živio život, plesao valcer i slušao belkanto, svirao piano, stvarale uspomene koje i danas žive među narodom
Foto: Kursalon 1989./croatia.org
Zaboravljena mjesta

U nikad prežaljenom Kursalonu nekoć se živio život, plesao valcer i slušao belkanto, svirao piano, stvarale uspomene koje i danas žive među narodom

24.05.2018. Ured za blaga i misterije

Najznamenitija građevina u Lipiku zasigurno je Kursalon, nekoć slavno i raskošno lječilište prepoznatljivo po zgradama smještenima u velikom perivoju.

Bio je stjecište zabave, gotovo kopija onoga u bečkom Gradskom parku i jednog od najljepših objekata tog tipa i namjene u zemljama krune sv. Stjepana. Danas strpljivo čeka obnovu.

Uz bečke valcere, u Kursalonu se mogao čuti i talijanski belkanto, prebiranje ženskog tamburaškog orkestra iz Zagreba i štrajhanje ciganskih violina iz Pešte.

U njegovim ostakljenim krilima nalazile su se koncertna i plesna dvorana, restoran, kavana, kasino s ruletom i salon s klavirom s posebnim ulazom od parka rezerviranim samo za dame.

Tijekom godina su se mijenjali manji detalji unutar same građevine, a najveća rekonstrukcija izvedena je sa dogradnjom novog hotela Lipik u osamdesetim godinama. Tada je rekonstruirana i višenamjenska dvorana, a jedno vrijeme je Lipik ponovo imao i svoj kasino unutar Kursalona.

Građevina je bombardirana u više navrata, te je potpuno izgorila u jesen 1991 . Više godina stajala je bez krova, a 1998. započeta je obnova pod vodstvom njemačke tvrtke TLP – Therme Lipik Projektmanagement GmbH. Godine 2000. oko zidova zgrade podignuta je zaštitna skela s krovom, nakon čega je većim dijelom obijena unutarnja i vanjska žbuka, a neki su zidovi prezidani.

Obnova je ubrzo stala, a 2007. godine preuzeo ju je Hrvatski restauratorski zavod. Tehnološki zanimljiva te oblikovno i stilski vrijedna građevina s kraja 19. stoljeća, gotovo je u potpunosti izgubila svoja izvorna arhitektonska obilježja, te će, s obzirom na njezino značenje, u obnovi biti nužno napraviti faksimilnu rekonstrukciju.

Prema istraživanju Petra Puhmajera iz Hrvatskog restauratorskog zavoda recentni projekti obnove predviđali su tek djelomičnu rekonstrukciju zgrade i njezinih interijera, a poslijeratna obnova započeta 1998. nije obuhvatila dostatna konzervatorska istraživanja.

Radovima koji su tada izvedeni uklonjeno je i poništeno mnogo izvornog materijala. Tako danas nije moguće potpuno rekonstruirati sve povijesne elemente i ambijente Kursalona.

Povijest Kursalona

Iako je još u 18. stoljeću Lipik zbog svojih termalnih izvora bio poznato izletište, kupalište se razvija tek nakon 1867. godine kada ga kupuje vukovarski bačvar Antun Knoll, koji ulaže znatna sredstva u uređenje kupki i perivoja. Lječilište se počinje izgrađivati sedamdesetih godina 19. stoljeća otvaranjem triju hotela i popratnih sadržaja. Godine  1875.  Lipik je posjetilo 776 gostiju.

Godine 1885. kupalište je prodano Josephu Deutschu i Ernestu Schwimmeru iz Budimpešte. Čini se da su u početku vlasnici davali lječilište u podnajam, ali su ubrzo sami počeli voditi kupališni posao te ulagati znatna sredstva u reklamiranje i gradnju novih zgrada.

Uređen je perivoj s cvjetnim gredicama, alejama, jezerima i vodoskocima. Lipik je postao odmaralište, gdje su se osim kupki nalazili i brojni sadržaji za zabavu i razonodu.

Kupališno ravnateljstvo odlučilo se 1893. godine podići novu reprezentativnu zgradu s ugostiteljskim sadržajima, nazvanu Kursalon (lječilišni salon). Gradnja je i počela 1893. godine po projektu Gustava Ratha iz Budimpešte u stilu neorenesanse, s ostakljenim krilima koja mu podaju lakoću i prozračnost.

O gradnji Kursalona pisale su i lokalne novine: „Kupalištna uprava u Lipiku gradi u kupalištnom perivoju, tik do natkrivenog šetališta, novu veliku zgradu, u kojoj će biti: restauracija, kavana, prostrana dvorana (za ples, itd.) te kuhinja, stan za gostioničara i družinčad i druge nuzgredne prostorije. Veličinom i ukusom gradnje biti će ovo jedno između najljepših zdanja u Lipiku.”

izvor: Petar Puhmajer- Istraživanje Kursalona u Lipiku; www.lipik.hr